Stručnjaci NASA-e za svemirski otpad dali su preciznije prognoze pada divovskog satelita otkazanih funkcija, po kojima bi 5,7 tona teška letjelica trebala udariti u Zemlju oko 23. rujna (plus/minus jedan dan), dan ranije nego što se prvotno predviđalo, izvješćuje u ponedjeljak američka TV mreža CBS News.
Disfunkcionalni satelit za istraživanje gornje atmosfere – UARS, lansiran je 1991. a isključen je 2005. nakon što je dovršio misiju. Očekivalo se da će satelit pasti na Zemlju ove godine, a stručnjacima su mu u početku dali “prozor” od tjedan dana krajem rujna i početkom listopada, da bi ga zatim suzili na posljednji tjedna ovoga mjeseca. Taj je prozor sada po NASA-i, sada sužen na samo tri dana.
No, gdje će točno UARS pasti još uvijek je nepoznato.
NASA očekuje da će najmanje 26 velikih komada masivnog satelita preživjeti visoke temperature kod ulaska u atmosferu i stići do površine Zemlje. Dijelovi od titana i spremnici goriva mogli biti među tim krhotinama, no satelit UARS ne nosi toksična goriva. Očekuje se pad krhotina na pojasu Zemlje dugom oko 800 km, rekli su dužnosnici NASA-e.
Stručnjaci NASA-e su izračunali kako je vjerojatnost od 1 prema 3,200 da krhotine satelita pogode neku osobu. Ta vjerojatnost vrijedi za svakog od 7 milijardi stanovnika Zemlje.
Dobra je vijest da će satelit vjerojatno pasti u ocean, jer je Zemlja vodeni planet sa 75 posto površine pokrivene vodom. NASA-ini dužnosnici očekuju pad satelita UARS preko područja širine od sjeverne Kanade do juga Južne Amerike, što ostavlja velike pojase svijeta otvorene da postanu točka ponovnog ulaska letjelice u atmosferu.
NASA i Operativni centar za svemirske operacije Strateškog zapovjedništva SAD-a u zrakoplovnoj bazi Vandenberg u Kaliforniji, pozorno prate pad satelita ali će moći točno odrediti zonu njegova udara tek kada dođe na 10,000 km, odnosno dva sata prije njegova ulaska u atmosferu.
Satelit UARS, vrijedan 750 milijuna dolara, na svojoj je misiji mjerio koncentracije ozona i drugih kemijskih spojeva koji se nalaze u Zemljinom ozonskom omotaču, kako bi se bolje razumjelo kako gornja atmosfera utječe na naš planet, javlja Hina. Također je bilježio brzinu vjetra i temperature u stratosferi, kao i energiju koju Zemlja prima od sunca.
