Ruski milijarder i vlasnik nogometnog kluba Chelsea Roman Abramovič, i ove godine ljetuje na Jadranu. Njegova megajahta danas je uplovila u košljunski akvatorij, a bogataš najvjerojatnije ide prema gradu Pagu, koji mu je posljednjih godina postao omiljeno utočište.
Ovako glasi tekst na naslovnici web portala tvrtke Moreuz koja promovira gradnju kanala Pag-Košljun. Na slici je prikazana famozna Abramovičeva jahta u šibenskom kanalu koji za potrebe Moreuza glumi kanal Pag-Košljun jer bi, ako se plan prokopa realizira, slično izgledao s liticama visokim preko 30 metara.
Jasno, ne radi se o stvarnom događaju, slika Abramovičeve jahte trebala bi kod Pažana pobuditi želju da i kod njih zađu ovako uvaženi svjetski gosti.
Na sličan način je neki dan vrtio ražanj za zeca koji je još skriven u kršu i paški gradonačelnik Ante Fabijanić Njekulin u “Hrvatskoj uživo”, najavivši da je samo pitanje dana kada će Ministarstvo zaštite okoliša odobriti realizaciju ovog projekta.
Provjerili smo stoga što se zapravo događa s ovim ambicioznim projektom kojim se namjerava prokopati kanal dug sedam kilometara, stvoriti “malu Veneciju” i otvoriti Pag prema Viru i otvorenom moru, urediti niz marina, stvoriti stotine hektara novoga građevinskog zemljišta i ‘zavrtiti’ milijarde eura.
Nakon proljetne halabuke oko početnih rezultata studije koju je izradio Hidrografski institut iz Splita, potpisivanja peticije i brojnih medijskih sučeljavanja i zahtjeva civilnih udruga da se cijeli postupak obustavi stalo se na ocjeni Povjerenstva da studiju treba doraditi.
U Ministarstvu zaštite okoliša kažu da se moraju poštovati sve etape usvajanja ovakvog plana jer je proboj kanala pozicioniran u Županijskom prostornom planu kao građevina od važnosti za županiju s naznakom “potencijalno”.
Sadašnja faza je samo ocjena prihvatljivosti za okoliš predloženoga idejnog rješenja što potencijalnom investitoru služi kao orijentir koje će mjere zaštite okoliša trebati poduzeti ako se varijanta ocijeni prihvatljivom za okoliš.
A da bi se taj plan mogao realizirati potrebno je dobiti rješenje o prihvatljivosti projekta za okoliš, sve to unijeti u dokumente prostornog uređenja i naći investitora koji je voljan sve to financirati, kažu u Ministarstvu.
Nositelj zahtjeva tvrtka Moreuz podnijela je zahtjev i priložila Studiju o utjecaju na okoliš, održana je tek prva sjednica i Povjerenstvo je ocijenilo da studiju treba doraditi.
To znači da će nakon što se studija doradi i kad Povjerenstvo ocijeni da je Studija cjelovita, tek onda biti organizirana prava javna rasprava nakon koje povjerenstvo Ministarstva donosi mišljenje o predloženom zahvatu. Prema tome vrlo je još dalek put do dobivanja pozitivnog mišljenja Ministarstva, a kamoli do radova na prokopu kanala.
Pažane treba upoznati sa zahvatom
Zahtjeve raznih udruga koje su tražile da ministar Branko Bačić obustavi postupak, u Ministarstvu smatraju neutemeljenim.
– Zahtjevi za obustavu postupka u biti nisu u interesu javnosti i interesu građana otoka Paga kojima bi se oduzela mogućnost upoznavanja s planiranim zahvatom i njegovim utjecajem na okoliš prije donošenja konačnih odluka – kaže Kata Gojević, glasnogovorninca Ministarstva zaštite okoliša prostornog uređenja i graditeljstva.
