U petak u kompleksu Punta Skale u Petrčanima pored Zadra, župani sedam jadranskih županija, koje čine Jadransku statističku regiju okupili su se prevođeni županom domaćinom Stipom Zrilićem te nakon razrade predstavili novinarima projekte koje će doraditi i kandidirati prema strukturnim fodnovima EU kada Hrvatska stupi u punopravno članstvo.
To je tek dio projekata vezanih uz moguće financiranje iz EU pod skupnim programom Operativni program – Regionalna konkurentnost. Istaknuto je pet zajedničkih projekata u kojima svaka od županija ima svoje podprojekte, a objedinjuje ih niz zajedničkih elemenata.
Prethodilo je tome niz susreta, prije svega predstavnika Razvojnih agencija svake od sedam županija. I sami župani do sada su se nalazili na ovoj razini, ali je ovo ipak prvi sastanak župana sedam županija Jadranske Hrvatske (Istarska, Primorsko-goranska, Ličko-senjska, Zadarska, Šibensko-kninska, Splitsko-dalmatinska, Dubrovačko-neretvanska županija) na kojem su definirani zajednički razvojni projekti Jadranske Hrvatske, za financiranje iz Strukturnih fondova u 2013./2014., kroz Operativni program Regionalna konkurentnost.
Podjela Hrvatske na tri statističke regije
– Riječ je o projektu Razvoj tehnološke infrastrukture i tehnoloških parkova, valorizacija kulturne baštine i UNESCO gradova Jadrana, Razvoj zdravstvenog turizma, Razvoj brdsko-planinskog turizma i Mreža poslovne infrastrukture, pojasnio je župan domaćin Stipe Zrilić navodeći kako će svaka županija unutar zajedničkog projekta istaknuti svoje podprojekte te nabrajajući one zadarske.
Zrilić je prethodno pojasnio kako je Hrvatska usvojila Strategiju regionalnog razvoja te zakonska rješenja, a u čemu je i podjela Hrvatske na tri statističke regije, tzv. NUTS 2 regije u čemu sedam županija Jadrana nastupaju zajednički. Svaka županija ima svoju Strategiju regionalnog razvoja, a i Razvojnu agenciju koje su kroz niz susreta koordinirano sa županima dogovarale ove projekte. U ovom Operativnom programu koji je tek jedan od pet kroz koji se objedinjavaju i kandidiraju projekti, naglasak je osim na zajedništvu na – povećanju regionalne konkurentnosti i, naravno, razvitku. Zrilić je na kasnija novinarska pitanja pojasnio i kako ovo nema veze s administrativnim i političkim ustrojem Hrvatske sa županijama kao jedinicama.
Sredstva se odobravaju prema kvaliteti
Svrha je dakle, pripremiti programe koji će moći povući sredstava iz EU strukturnih fondova nakon 1. srpnja 2013. kada Hrvatske postane punopravna članica s pravom raspolaganja tim sredstvima. Kandidatura će dati prednost onim projektima koji izražavaju veći stupanj zajedništva, a u odnosu na lokalne i županijske projekte te su kroz zajedničke regionalne projekte u koje se uklapaju podprojekti pojedinih županija bliže uzimanju tih sredstava. I samo kandidiranje pokazat će razinu sposobnosti za privlačenje sredstava jer ravnomjernosti tipa administrativne podjele nema već se sredstva odobravaju srazmjerno kvaliteti. Dakle, već smo u nadmetanju među tri regije u zemlji. Ovdje su objedinjeni projekti vrijednosti veće od 10-ak milijuna eura te je ukupna težina približno 50 milijuna eura. Ova ih regija može i ne mora dobiti, odnosno može dobiti tek nešto od njih, a razina spremnosti i kvalitete projekata određivat će krajnji rezultat. Procedura je vrlo složena i na njoj će trebati dosta raditi, iako postoje iskustva zajedničkih istupa spram predpristupnih fondova.
Puno toga još nedorečeno
Na novinarska pitanja odgovorio je uz župana Zrilića i župan Šibensko-kninske županije Gordan Pauk. Uglavnom na našu konstataciju kako se čini da nedostaje niz zajedničkih potrebnih i mogućih projekata u industrijskom, pomorskom, prometnom i sličnim segmentima, dok je ovdje ipak naglašenije pitanje turizma i usluga pojašnjeno je kako je ovo tek jedan od pet Operativnih programa za zajedničko kandidiranje vezano uz regionalnu konkurentnost kako je i naslovljeno.
Sve će ove županije zajedno identične projekte raditi i u Operativnom programu Promet , OP jačanja upravnih kapaciteta, OP Okoliš i energetika, OP Razvoj ljudskih potencijala, a kod kojih se također ide na sredstva strukturnih fondova. Ono što su župani istaknuli kod ovog Operativnog programa je da je tu njihova autonomija maksimalna za razliku od ostalih projekata kod kojih je ona vezana uz nacionalne programe i projekte.
Dojam je da je još puno nedorečenog, ali i da je posao pokrenut blagovremeno te bi do 2013.-2014. godine projekcije trebale biti razrađene do faze kada mogu računati na sredstva. Detalje svih projekata ne znamo, no onaj segment vezan za Zadarsku županiju kaže da su sve predradnje obavljene za Centar za mehatroniku i robotiku, a isto vrijedi i za Centar zdravstvenog turizma u Biogradu. Dobar dio posla je obavljen kod Centra za baštinu, kandidaturi Nadbiskupskog kompleksa i Foruma za UNESCO listu, puno smo saznali o učinjenom oko Svetog brda kao i Gospodarske zone Crno, za koju se nadamo da će srediti imovinsko-pravne i druge poslove, a u konačnici vremena ima, a zadaće se znaju.
Zadarski udio u projektima
Zadarska županija ima u općim zajedničkim projektima svoje podprojekte. Zadarska je županija određena za nositeljicu (koordinatora) kada je u pitanju projekt Razvoj zdravstvenog turizma te će u njemu objediniti posao svih županija. Temeljna sastavnica Zadarske županije u tom projektu je Zdravstveno-turistički centar u Biogradu. U Valorizaciji kulturne baštine i UNESCO gradova nisu, naravno, tek sredine koje već imaju upis na listi UNESCO-a, a zadarski je podprojekt Centar za baštinu, kao i projekt vezan uz Nadbiskupski kompleks i Forum na listi kandidata za UNESCO od 2005. godine. U projektu razvoja brdsko-planinskih područja Zadarska i Ličko-senjska županija namjeravaju nastaviti s projektom Sveto brdo koji je i do sada zajednički, a već je ostvario sredstva iz EU fodnova. Kod mreže poslovne infrastrukture iz ZD županije temeljna je kandidatura Poslovne zone Crno i u prvom od navedenih projekata – razvoj tehnološke infrastrukture i tehnoloških parkova Zadarska županija ide s projektom Centra za mehatroniku i robotiku – na tragu studija istog naziva, postignuća koje na tom polju ima i SAS Hstec odnosno LHT Metalni lijev, SAS Strojogradnja i Zadarsko sveučilište.
