Vlada Jadranke Kosor kreće u bitku za svaki glas umirovljeničke populacije koja broji milijun i dvjesto tisuća – glasača. Na današnjoj sjednici na dnevnom je redu trebao biti paket darova za umirovljenike koji se sastoji od više intervencija u zakone kojima se reguliraju prava umirovljenika. Najslađi kolačić u tom paketu svakako je plan da svaki umirovljenik u studenom, dvadesetak dana prije parlamentarnih izbora, dobije po sto kuna. Sa tih sto kuna Vlada namjerava nadoknaditi umirovljenicima činjenicu da od ožujka 2009. godine njihove mirovine nisu rasle ni za lipu budući da je zamrznuto usklađivanje njihovih primanja sa troškovima života i rastom plaća. U tom periodu, dio mirovina bio je čak i smanjen zbog naplate kriznog poreza, a sve povlaštene mirovine veće od 3.500 kuna trajno su srezane za deset posto.
Jeftino obeštećenje
Dodjelom sto kuna Vlada bi umirovljenicima nadoknadila iznos od 120 milijuna kuna, dok bi samo za indeksaciju (usklađivanje) u ovoj godini Vlada inače morala potrošiti više od 300 milijuna kuna. Vlada će, dakle, jeftino proći jer će s iznosom koji bi joj bio dovoljan za tek jedan kvartal indeksacije, obeštetiti umirovljenike za tri godine stagniranja mirovina. Na ovaj prijedlog već je pristalo Nacionalno vijeće za umirovljenike koje podupire ideju o obeštećenju ali i predlaže mogućnost da ljudi s manjim mirovinama dobiju veći, a oni sa visokim primanjima manji iznos naknade. Na odluku o isplatih tih sto kuna, kako smo doznali pred samo zaključenje ovog izdanja, umirovljenici će morati pričekati jer je Vlada odlučila odgoditi, tvrde naši izvori iz Banskih dvora, njezino donošenje zbog napada iz Hrvatske stranke umirovljenika. Tako će odluka ipak prvo biti predstavljena na Nacionalnom vijeću za umirovljenike, pa će ju Vlada donijeti tek nakon što dobije podršku desetak umirovljeničkih udruga.
Ministarstva gospodarstva i financija stoga su jučer još računala koliko bi sredstava bilo potrebno ako bi dio umirovljenika dobio 50, a dio sto kuna obeštećenja. Na koji se model obeštećenja odlučila Vlada bit će jasno na današnjoj sjednici Vlade. Jučer u Vladi nitko nije želio govoriti o motivima ovoga poteza koje je oporba odmah proglasila predizbornim trikom.
Bijedan iznos
– Već viđena metoda predizbornog kupovanja glasova u najboljoj maniri Ive Sanadera – prenijela je reakciju vrha SDP-a glasnogovrnica stranke Ivana Grljak.
U ime Kukuriku koalicije žestoko je reagirala Hrvatska stranka umirovljenika koja sto kuna obeštećenja smatra “krajnje drskim i bezočnim kupovanjem umirovljeničkih glasova i dostojanstva za bijedan iznos”.
– Za HDZ ste platili harač, zdravstveni doprinos, i HDZ vam ne usklađuje mirovine. Sve to niste trebali platiti. Ova Vlada uzela vam je milijardu kuna a sada dojam želi popraviti sitnim novcem – poručio je umirovljenicima predsjednik HSU-a Silvano Hrelja.
Iz konkurentske Stranke umirovljenika (SU), bliske vladajućima, poručuju kako im nije važno ako su motivi Vlade za ovaj potez čak i predizborni, jer im je samo važno da penzioneri profitiraju.
– Sto kuna nije potpuno obeštećenje za zamrzavanje mirovina, ali je to više nego ništa jer indeksacije ionako ne bi bilo – opravdava zeleno svjetlo za “krnju” indeksaciju šef SU-a Lazar Grujić koji odmah prebacuje lopticu u teren oporbenog saveza pa kaže: “Ionako nam Radimir Čačić poručuje da neće biti rasta mirovina ni ako dođu na vlast”.
Koliko je svakoj stranci pred izbore važno podilaziti umirovljenicima dovoljno govori činjenica da ta populacija, kada bi cijela izašla na izbore, teži čak 71 saborski mandat (a za većinu treba 77). Ivo Sanader naklonost umirovljenika svojevremeno je kupovao povratom duga, božnicama i hiperrastom mirovina za što je u nekoliko godina izdvojio više od 14 milijarda kuna. S obzirom na krizu, Kosor za istu stvar – pridobivanje penzionerski glasova, može izdvojiti tek stoti dio te svote.
Hrelja: Ovo je krađa!
Na pitanje je u čemu je razlika između ovoga poteza i njegovog iz predizborne 2006. godine kada je s Ivom Sanaderom dogovorio isplatu božićnica za umirovljenike, predsjednik HSU-a Silvano Hrelja kazao je kako ta dva poteza nisu niti slična.
– Te godine redovito su usklađivane mirovine s rastom plaća i troškova, a božićnica je bila ekstra novac za umirovljenike. Ovo sada je krađa jer se 400 milijuna kuna, koliko su trebali isplatiti umirovljnicima na ime indeksacije, pokušava nadoknaditi sa 120 milijuna – objašnjava Hrelja.