Premijerka Jadranka Kosor i čelnici banaka potpisali su u Banskim dvorima dodatak memorandumu o mjerama za ublažavanje položaja korisnika stambenih kredita uz valutnu klauzulu u švicarskim francima. Njme se predviđa fiksiranje tečaja franka na 5,8 kuna na rok od pet godina, dok bi razlika anuiteta između tog fiksiranog i stvarnog tečaja formirala odgođeno potraživanje.
Premijerka Kosor ističe kako je to maksimum koji se uspio dogovoriti. Ovo je maksimum koji smo uspjeli u pregovorima. Što se Vlade tiče, predlagali smo još neke prostore koje smo smatrali da možemo ispuniti, ali ponavljam, za dogovor su potrebne dvije strane, kazala je Kosor.
Prema dogovoru, na iznos u odgođenom potraživanju u prvih šest mjeseci ne bi se obračunavala naknada, a nakon toga bi ona maksimalno bila 3,95 posto godišnje. Odgođeno potraživanje bi se vodilo u švicarskim francima, a za vrijeme trajanja ovisilo bi o kretanju tečaja iznad ili ispod 5,80 posto. Pad tečaja ispod 5,8 kuna bio bi ‘ispuhivanje ovog balona’, kaže predsjednik Uprave Privredne banke Zagreb Božo Prka.
Naime, protekom roka od pet godina ili prije, ako se odgođeno potraživanje svede na nulu, kredit bi se nastavljao plaćati prema uvjetima iz osnovnog ugovora, a ako saldo bude pozitivan, banke će s klijentima dogovoriti način otplate.
Prve izmjene rate prema dogovorenim mjerama građani mogu očekivati u listopadu, najavio je predsjednik Uprave Raiffaisen banke Zdenko Adrović.
Smanjenje kamatnih stopa na kredite stvar je svake banke i one će o tome odlučivati individualno, a Adrović očekuje da bi do toga moglo doći u rujnu, listopadu.
Prka očekuje kako će se kombinacijom mjera dogovorenih s Vladom i daljnjim ‘ispuhivanjem’ tečaja franka doći do smanjenje ukupnih obveza građana.
U vrijeme sastanka u Banskim dvorima, Hrvatska udruga banaka priopćila je kako se nada da će nove mjere olakšati otplatu njihovim klijentima. U priopćenju se dodaje da niti u jednoj od europskih zemalja nije donesen ovako dubok paket mjera.
Kao primjere navode Austriju i Sloveniju koje nisu donijele bilo kakve mjere jer smatraju da je riječ o ugovornom odnosu banke i klijenta.
Osim zajedničkih mjera svaka će banka, u ovisnosti o svojoj poslovnoj politici, razmotriti uvjete pod kojima klijenti podmiruju svoje obveze, uključujući mogućnost daljnjeg smanjenja kamatnih stopa. Ovakav program osam hrvatskih banaka sastavilo je u uvjerenju i pod pretpostavkom da se neće mijenjati regulatorni okvir, ponajprije da se neće uvoditi porez kojem bi osnovica bila krediti u švicarskim francima. Dodatni tereti koji bi opterećivali poslovanje i stabilnost banaka nužno bi doveli do preispitivanja mogućnosti održavanja ovakvih mjera, zaključuje se u priopćenju HUB-a.