Sredina kolovoza i početak rujna vrijeme je polinacije, odnosno cvjetanja ambrozije čija je pelud u klinički relevantnim koncentracijama posljednjih godina prisutna i u Dalmaciji te kao takva odgovorna za znatan udio sezonskih alergija.
Dok kontinentalna Hrvatska, posljednjih dana bilježi visoke koncentracije peludi ambrozije, u Dalmaciji koncentracija peludi korova, izrazito opasne i alergene svojte Ambrosia artemisiifolia L., je niska. No, i niske koncentracije peludi ambrozije su dovoljne da kod izrazito osjetljivih ljudi izazovu alergijsku reakciju.
S alergijskim reakcijama na pelud ambrozije ovih dana suočavaju se i brojni Zadrani, zbog čega zovu zadarski Zavod za javno zdravstvo kako bi provjerili koncentraciju peludi ove izrazito alergene svojstva, što im izaziva zdravstvene probleme. No, Zavod za javno zdravstvo, od lani ne raspolaže takvim informacijama jer je zadarski gradonačelnik dr. Zvonimir Vrančić u ožujku prošle godine, u sklopu racionalizacije troškova, ukinuo program praćenja koncentracije peludi, koju je godinama financirao Grad Zadar.
Podsjetimo, Služba za zdravstvenu ekologiju zadarskog Zavoda za javno zdravstvo u suradnji s Gradom Zadrom do prošle godine provodila je Program praćenja vrsta i koncentracije peludnih zrnaca u zraku na području grada Zadra i njegove okolice. Glavni ciljevi ovog programa bili su ubrzavanje protoka informacija o peludnim alergenima, utvrđivanje utjecaja peludnih alergena na pojavu alergija među stanovništvom, integracija u sustav biometeorološke prognoze te povezivanje s ostalim centrima u Hrvatskoj i Europi. Za njegovu realizaciju, Grad Zadar je godišnje izdvajao 180 tisuća kuna bez PDV-a, što je zadarski gradonačelnik ocijenio velikim novcem i u prošle godine odustao od daljnjeg financiranja ovog projekta. Iako su tada u zadarskom Zavodu za javno zdravstvo isticali važnost kontinuiranog praćenja vrste i koncentracije peludnih zrnaca u zraku, gradonačelnik je bio neumoljiv i predložio da se nova studija izradi za četiri godine, smatrajući kako se podaci godinama tek neznatno mijenjaju.
U posljednjem, lanjskom izvješću, koje je tada prezentirano gradskim vlastima, stajalo je kako je 2009. pronađeno dvostruko više peludnih zrnaca nego tijekom 2008., a među njima je i pelud izrazito alergene vrste ambrozije, koja se širi i na zadarskom području. Zbog činjenice da su peludna zrnca najčešći uzrok alergijskih bolesti dišnog sustava te predstavljaju najčešći prirodni alergen današnjice, u Službi za zdravstvenu ekologiju zadarskog Zavoda za javno zdravstvo i danas izrazito su nezadovoljni takvom odlukom.
Benito Pucar, voditelj Službe za zdravstvenu ekologiju u zadarskom Zavodu za javno zdravstvo, kaže da, iako je projekt praćenja koncentracije peludi ukinut prije više od godinu dana, ljudi i dalje zovu zbog različitih alergijskih reakcija, a uz to ih i zanima peludna prognoza. No, Zavod za javno zdravstvo, kako kaže Pucar, više im ne može pomoći jer ne raspolaže takvim podacima.
– Dok smo pratili koncentraciju peludi, u više navrata, rezultati su pokazivali visoku koncentraciju peludi ambrozije na području Zadra i šire okolice, koja je kod osjetljivih ljudi izazivala alergijske reakcije. Kako se ambrozija udomaćila na zadarskom području, takva je situacija najvjerojatnije i sada, a potrajat će do rujna jer to je vrijeme kada ta biljka i cvate. U Zadru ambrozije najviše ima uz Gaženičku cestu i na Bokanjcu, a nesmetano raste i na potezu od Žmirića do Vira te na području Biograda i Vrane, govori Pucar, dodajući da je ambrozija, osim raspršivanjem zrakom, na zadarsko područje najvjerojatnije stigla i s građevinarima iz unutrašnjosti Hrvatske, odnosno njihovim kamionima, koji rade na našem području.
Inače, Ambrosia artemisiifolia, koja izaziva alergijski rinitis u kombinaciji s alergijskim konjuktivitisom i astmom, u narodu poznatija pod imenima limunđik i pelinolisna ambrozija, samonikla je biljka koja potječe iz prerijskih predjela Sjeverne Amerike. U Europi se pojavila krajem 19. stoljeća kada je prenesena kao slijepi putnik brodovima koji su prevozili sjemenke žitarica, crvene djeteline i lucerke. U posljednjih 20 godina ambrozija je glavni korov u zemljama srednje i jugoistočne Europe. U Hrvatskoj ambrozija je prvi put evidentirana 1941. godine na području Podravine, Posavine i Slavonije. Danas ambrozija raste u cijeloj Hrvatskoj, osobito u Slavoniji, porječju rijeka Save i Drave, s tim da je okolica Osijeka evidentirana kao područje s najvećom koncentracijom peludi ambrozije u ovom dijelu Europe. S kontinentalnih dijelova Hrvatske ambrozija se proširila i uz obalni pojas, odnosno krajeve uz more, tako da je danas uz zadarsko područje ima i u Istri te Dubrovniku.
