Tečaj švicarskog franka drugi dan zaredom pada, pa od danas vrijedi 6,755 kuna što je za 32 lipe ili 4,60 posto manje nego u petak. Pad tečaja franka dobra je vijest za sve korisnike kredita vezanih uz tu valutu koji očekuju najavljene mjere Vlade. Kako neslužbeno doznajemo detalji modela pomoći su gotovo definirani na jučer održanom sastanku u Hrvatskoj udruzi banaka na kojem su sudjelovali i predstavnici Hrvatske narodne banke (HNB). Dan ranije sastanak s bankarima održan je i u Ministarstvu finacija, a konačni dogovor očekuje se idući tjedan. Tečaj franka za korisnike stambenih kredita u toj valuti najvjerojatnije bi se fiksirao na 5,8 kuna kako je tražila Vlada. Naime, naši izvori tvrde kako Vlada na tom tečaju inzistira. Iako je prije nekoliko dana guverner središnje banke izjavio da bi tečaj trebalo fiksirati na šest kuna, HNB je izgleda pristao na Vladin zahtjev, ali uz uvjet da banke ne smiju davati nove kredite u švicarskim francima. Dio banaka već neko vrijeme ne daje kredite u “švicarcima”, pogotovo dok je tečaj fiksiran.
Prostor za manevar
Kostur dogovora za takozvane balon kredite je gotov te je još potrebno usuglasiti detalje. Banke, kako doznajemo traže da kamata na balon kredit bude četiri posto, no nakon jučerašnjih razgovora sve je izglednije da će se ona spustiti bliže tri posto, ili fiksirati na toj razini. U modelu balon kredita, podsjetimo, tečaj švicarskog franka se fiksira na razinu od 5,8 kuna. Isplata ostatka kredita, u slučaju da tečaj bude viši od toga kao što je trenutno, prolongirala bi se na pet godina. Ranije je bilo govora o mogućoj odgodi od pet do deset godina. Upravo je ovaj segment modela pomoći najteži za dogovor s obzirom da je Vlada predlagala da se na balon kredit ne naplaćuju kamate dok su bankari inzistirali na uobičajenoj visini kamata. No, dvije strane uspjele su se približiti u dogovoru tim više jer se bankama otvorio prostor za manevar nakon što je guverner javno izjavio kako bi HNB balon kredite, iznad fiksiranog tečaja, tretirao kao nerizični dio plasmana. To znači da banke za te kredite neće trebati stavljati sa strane dodatni novac kao pokriće za eventualne buduće gubitke. Upravo je to bio ključni moment da banke pristanu na niže kamate za balon kredit.
Kamate na osnovni kredit ugovoren uz valutnu klauzulu u švicarskim francima, smanjit će se 0,5 do 1 posto. O tom se rasponu još razgovara, a kako se čini, naizglednije je smanjenjenje kamate za jedan posto. Iako su se posljednjih dana pojavljivale informacije o različitim modelima mogućeg oporezivanja banaka, nikakvih novih poreza ne bi trebalo biti.
Dogovor u utorak
No, naši izvori tvrde kako je središnja banka predstavnicima banaka iznijela dva uvjeta. Osim onog da novih kredita vezanih uz švicarski franak nema, HNB-ov je uvjet i da bankarski sektor radi na “očuvanju” stabilnosti kune. Naime, najavljena mogućnost smanjenja stope obavezne pričuve mogla bi se loše odraziti na kunu i njenu stabilnost. Kako se može čuti, HNB bi obaveznu pričuvu smanjio za jedan posto što bi oslobodilo oko 3,5 milijardi kuna. A to bi moglo izazvati probleme, pa monetarna vlast od bankara traži da ne napadaju kunu, odnosno da i oni sudjeluju u obrani tečaja nacionalne valute.
Prema sadašnjim informacijama, konačni “švicarac” dogovor trebao bi se postići u utorak, nakon što se predsjednica Vlade i ministri vrate s kratkog godišnjeg odmora. Tada će se i znati tko će od korisnika kredita vezanih uz švicarsku valutu moći koristiti model pomoći, odnosno hoće li balon krediti prije svega biti “predah” onima koji su zaduženjem riješili stambeno pitanje. Ili će u takav aranžman ući svi korisnici “švicaraca”.
Balon se može ispuhati Balon koji će se puniti pet godina, moći će u tom periodu i ispuhati. Naime, uz fiksni tečaj od 5,8 kuna u balon će ulaziti sva razlika do stvarnog tečaja. Dakle, balon će se puniti od tog, uvjetno rečeno, viška. U slučaju da tečaj padne ispod fiksirane razine, banke će razliku do 5,8 kuna povlačiti iz balona.
