Zelena lista, pridružena članica Europskih zelenih, najoštrije je osudila namjeru lokalnih vlasti grada Paga da dopusti izgradnju kanala koji će otok Pag prepoloviti na dva dijela, jer osim što zadire u osnovnu geografsku i ekološku bit otoka, smatraju da će ugroziti i uništiti mnoge kulturno-povijesne spomenike i tradicijske cjeline koje čine identitet Paga kao otoka, a posebice grada Paga.
Pokrenuta je i peticija protiv realizacije toga plana, a kao pokretači ili vizionari navode se, uz blagoslov sadašnje vlasti Paga, privatna tvrtka “Moreuz”, koju vodi poduzetnik Želimir Doder, poznat još iz afere Paška rebra, te Eduard Maržić, vlasnik i direktor hotela “Pag” i kampa “Šimuni”.
Kanal bi trebao biti širok 50 metara i za njegovo bi se ostvarenje trebalo razvaliti brdo visoko 50 metara. Radovi bi trajali oko sedam godina. Ugroženi i uništeni bili bi Stari grad Pag s romaničkim sakralnim objektima iz 12. stoljeća, magazini soli, koji su spomenička baština iz 13. stoljeća, te Paška solana.
Zahvat bi podijelio otok Pag na dva dijela i više ne bi bio jedinstven otok – upozoravaju “zeleni”, dodajući kako bi prokopani kanal omogućio vađenje oko pet milijuna kubika vrijednoga kamena, nasipavanje paške uvale, stvaranje novoga građevinskog zemljišta od najmanje 200.000 kvadrata, izgradnju nove i velike marine, između 1000 do 1500 apartmana za koje ne postoji infrastruktura, uz golemu zaradu investitorima i građevinarima od prodaje kamena, zemljišta i apartmana…
Francuski plan
– Sve te ekološke udruge pod patronatom su mafije koja zbog konkurencije želi spriječiti naš razvoj! Zeleni, žuti, svi su oni plaćenici Zapada s namjerom da nas unište i da radimo za njih, umjesto da budemo svoji gazde u svojoj zemlji. Neka mi te udruge kažu samo jedan razvojni projekt u Hrvatskoj koji one podržavaju. Čim se pojavi neki ovakav projekt, odmah se sjate novinari sa sumnjama da će tu netko nešto pokrasti, prevariti. Pa kanali se u svijetu grade često kao ceste, luke, aerodromi, željeznice, i to ne ovih nekoliko kilometara paških kanala, nego po 50 kilometara – oštro će Maržić.
– Samo o nama ovisi kakva će biti naša budućnost i budućnost naše djece, a ovaj je kanal velika šansa za Pag. Ustvari ne jedan kanal, nego dva: Dinjiška – Pag (oko šest km dužine) i Košljun – Pag (oko dva km).
– U ovom trenutku jedna ugledna francuska tvrtka izrađuje plan izgradnje kanala i velikog otoka sa svim pratećim sadržajima i resortima za deset tisuća ljudi, po uzoru na slične projekte kakvi postoje u svijetu. Šoldi nisu problem, jer tamo gdje se radi pametan projekt u svijetu, ne pita se otkud novac, ulagači sami stižu. Ne shvaćam otkud tolika zabrinutost i strepnja za okoliš. Kanal je samo kanal, ako ne bude valjao – zatrpa se i gotovo!
– Ne, tu se sada želi spriječiti ovaj projekt pod svaku cijenu, a za nas na Pagu on znači opstanak. Jedna Turska može svoje vukoje…. pretvarati u luksuzne resorte, a mi, eto, moramo umrijeti na kamenjaru i ostati bez ičega kao da živimo na Mjesečevoj površini – slikovito će Maržić.
Gradonačelnik Paga Ante Fabijanić bio je suzdržan za komentare projekta “kanal”.
– Dok ne dobijem studiju utjecaja na okoliš, ne želim ništa o tome reći. Studija je naručena, dovršava se, i kad dobijem njezine rezultate, možete mi se javiti za komentar. A to će biti vrlo skoro, već u četvrtak imamo sastanak… – kaže Fabijanić.
– Znamo, nalazi se i u Prostornom planu iz 2006. godine – napominjemo gradonačelniku. – Ma kakvi, ranije je, još 1985. godine, Centralni komitet Saveza komunista Jugoslavije u planove ucrtao plovne kanale na Pagu. I pobrinuo se da u svim novim planovima kanali ostanu, a odluke su se donosile jednoglasno – kaže Fabijanić.
Zavod: To je apsurdno! Prestrašno!
Proboj plovnoga kanala od Paga do uvale Košljun u Prostornom je planu Zadarske županije još od 2006. godine, no tada nije izgledalo da će sve poprimiti ovakve dimenzije.
– Kanal je uvršten u Županijski plan zbog velikog pritiska iz Paga, od tadašnje garniture na vlasti. Tada je sve izgledalo benigno, no sada se vidi što bi značio ovakav zahvat – kaže Nives Kozulić, ravnateljica županijskog Zavoda za prostorno planiranje.
– Sada je na izradi studije utjecaja na okoliš angažirana vrlo ozbiljna ekipa iz Hrvatskog hidrografskog instituta, no mislim da je neprihvatljivo da se sve to dogodi u prostoru. U planu je čak nasipanje mora sa sjeverne strane paške uvale na površini od 1,8 veličina sadašnjega grada Paga. To je prestrašno i žao mi je što sam na neki način sudjelovala u tome. Ministarstvo zaštite okoliša sada analizira tu studiju, ocjenjuje njezinu prihvatljivost. Ideja da se pravi nekakva Venecija na Pagu više je nego apsurdna i sumnjam da će biti prihvaćena – kaže Nives Kozulić.
