Nakon što je u organizaciji Udruge “Cvit soli”, “Bataje” i Udruge iznajmljivača soba i apartmana grada Paga prikupljeno 2.112 potpisa na peticiju protiv izgradnje plovnog kanala Pag-Košljun, paškim udrugama priključili su se i Zelena lista i Eko Zadar koji sudjeluju u organiziranju potpisivanja peticije Vladi RH tražeći brisanje kanala iz prostorno-planske dokumentacije i poništenje svih odluka koje su donesene o kanalu.
– Peticiju s potpisima građana smo dostavili uz primjedbe na prijedlog izmjena i dopuna Urbanističkog plana uređenja grada Paga, međutim, potpisivanje peticije se nastavlja, a sada su u to uključeni i Zelena lista i Eko Zadar i peticija će se uputiti Vladi, rekla je Sanja Želehovski, predsjednica udruge “Cvit soli”.
Potpisivanje peticije se zahuktalo i na Facebooku. Peticiju potpisuju Pažani koji žive u Pagu, ali i oni koji žive u drugim gradovima Hrvatske.
Što je sa Studijom utjecaja na okoliš?
– Izgradnja kanala osjetit će se na širem području i zbog toga ćemo organizirati potpisivanje peticije i u Općini Povljana i na Viru, rekla je Sanja Želehovski.
Sanja Želehovski tvrdi kako je Grad Pag dobio Studiju utjecaja na okoliš koju je izradio Hrvatski hidrografski institut iz Splita. Izradu studije naručila je zagrebačka tvrtka “Moreuz” koja je inicijator izgradnje kanala. Studija ima 800 stranica i navodno je paškoj gradskoj upravi dostavljena koncem ožujka.
– Ministarstvo zaštite okoliša, prostornog uređenja i graditeljstva je na svojim službenim internetskim stranicama objavilo kako je studija dostavljena Gradu Pagu, međutim, usprkos tome studiju ne možemo vidjeti, navodi Sanja Želehovski.
Gradonačelnik Paga Ante Fabijanić kaže kako Grad Pag nema Studiju utjecaja na okoliš.
– Dobit ćemo je za dan, dva i Studija će biti na javnoj raspravi. O njoj će govoriti stručnjaci, a u raspravi će sudjelovati građani, rekao je gradonačelnik Fabijanić.
Gradonačelnik Fabijanić navodi kako se peticija potpisuje u raznim gradovima Hrvatske, u Zadru, Zagrebu, Našicama, Benkovcu, Obrovcu, Rijeci, Splitu, Novalji.
Proziva se tvrtka “Moreuz”
– Potpisi za peticiju su se skupljali u raznim gradovima Hrvatske te se na taj način pokušala stvoriti masa koja u velikom dijelu potpisanih nema nikakve veze s gradom kao ni s otokom Pagom. Peticija se provodi pod krinkom neutemeljenih i neistinitih informacija što možemo dokazati time da Studija utjecaja na okoliš nije gotova te sukladno tome nisu poznati ni rezultati navedene studije, a kamoli informacije koje potpisivači peticije dobivaju od pojedinaca, naveo je gradonačelnik Fabijanić u priopćenju za javnost.
U “Peticiji hrvatskoj Vladi protiv izgradnje kanala kojim bi otok Pag bio podijeljen na dva dijela” proziva se tvrtka “Moreuz” koja želi kopati kanal.
– Uz blagoslov sadašnjih vlasti Grada Paga, žele prokopati kanal kojim bi se povezala luka Košljun na jugoistoku otoka s Gradom Pagom na sjeverozapadu otoka. Kanal bi trebao biti širok 50 metara i za njegovo ostvarenje trebalo bi se razvaliti brdo visoko 50 metara. Radovi bi trajali oko sedam godina za koje vrijeme će Grad Pag i okolica mu biti jedno veliko gradilište, navodi se u peticiji.
U peticiji se navodi kako će se izgradnjom kanala otok Pag podijeliti na dva dijela i više neće biti jedinstven otok, a osim geografskih promjena, došlo bi i do mnogih drugih posljedica. U peticiji se navodi kako će se izgradnjom kanala uništiti Stari grad Pag s romaničkim sakralnim objektima iz 12. stoljeća, magazini soli koji su spomenička baština iz 13. stoljeća, Paška solana koja postoji po pisanim tragovima od 10. stoljeća, a pretpostavlja se i iz rimskih vremena, nestat će ljekovito blato, uništit će se mrijestilište riba, izmijenit će se morske struje, smjer vjetrova i valova, nestat će prirodne plaže kao posljedica promjene morskih struja i valova, uništit će se prirodni krajobraz i prirodna luka Košljun, presijecat će se državna cesta D-106 koja je za vrijeme Domovinskog rata bila jedina poveznica sjeverne i južne Hrvatske, a lokalno stanovništvo će osiromašiti jer će najmanje sedam godina, koliko će trajati radovi, turistička ponuda biti ugrožena, a izgradnjom apartmana stvorit će se konkurencija postojećim kapacitetima.
U PETAK JAVNA RASPRAVA
U peticiji se navodi i što će izgradnja kanala omogućiti.
– To je vađenje oko pet milijuna kubika vrijednog kamena, nasipavanje paške uvale, stvaranje novog građevinskog zemljišta od najmanje 200.000 m2, izgradnja nove i velike marine, izgradnja dva nova rasklopna mosta za prijelaz s jedne strane otoka na drugi, izgradnju između 1.000 do 1.500 apartmana za koje ne postoji infrastruktura, golema zarada investitorima i građevinarima od prodaje kamena, zemljišta i apartmana, navodi se u peticiji.
Javna rasprava o Studiji utjecaja na okoliš trebala bi se održati 27. svibnja, no to još nije službeno potvrđeno.
