Jučer je u MZOŠ održan zajednički sastanak svih triju prosudbenih povjerenstava za izradu zakona o znanosti, zakona o sveučilištu i zakona o visokom obrazovanju. Tom je prigodom članovima prosudbenih povjerenstava, Ministarstvo predstavilo izmijenjene nacrte prijedloga zakona koji uključuju i izmjene dogovorene na prosudbenim povjerenstvima, a tekstovi su danas upućeni nadležnim tijelima u proceduru.
Naime, nakon višemjesečne rasprave unutar prosudbenih povjerenstava, u velikom dijelu postignuta je suglasnost oko zaključaka, te su spomenuti zaključci implementirani u nacrte prijedloga zakona.
Tekstovi zakona se nalaze na linku www.mzos.hr. Budući da MZOŠ predlaže donošenje zakona kroz dva čitanja, molimo sve zainteresirane javnosti da alternativne prijedloge koje se odnose na nacrte prijedloga zakona, i dalje dostavljaju na adresu [email protected].
Važno je istaknuti da se nacrtima prijedloga zakona jamči depolitizacija akademske i znanstvene zajednice te se sprječava bilo kakva komercijalizacija visokog obrazovanja kao djelatnosti od posebnog interesa za Republiku Hrvatsku.
—————————————-
Ključne smjernice zakona:
Kako bi se osiguralo da znanost i visoko obrazovanje djeluju u interesu čitavog društva, a ne u interesu pojedinaca i pojedinih skupina te da ono bude svima jednako dostupno, Ministarstvo znanosti obrazovanja i sporta odlučilo je novim zakonima ukinuti školarine.
Prijedlogom novog Zakona o visokom obrazovanju u potpunosti se ukidaju školarine te se svi studenti na javna visoka učilišta upisuju potpuno besplatno i nastavljaju studirati bez plaćanja (bez naplate upisnina) dok redovito ispunjavaju svoje obaveze. Pritom valja naglasiti kako će se trošak upisnine studentima na redovitim studijima podmiriti iz državnog proračuna.
Za one pak studente koji svoje obaveze ne ispunjavaju redovito, a studiraju u punom nastavnom opterećenju, osmišljen je model upisnina koji ih maksimalno štiti proizvoljnog utvrđivanja iznosa školarina, kakvo je danas prisutno na pojedinim fakultetima.
Isto tako, zakoni više nego ikad prije, potiču suradnju između ustanova iz sustava znanosti sa onima iz sustava visokog obrazovanja što je posebno vidljivo kroz predloženi model doktorskih studija.
Ističemo da se prijedlogom novih zakona pojačava autonomija sveučilišta i znanosti zagarantirana Ustavom RH člankom 67. koji glasi “Sveučilište samostalno odlučuje o svom ustrojstvu i djelovanju, u skladu sa zakonom” i člankom 68. koji glasi: “Jamči se sloboda znanstvenoga, kulturnog i umjetničkog stvaralaštva..”
Primjerice, uvodi se apsolutno autonoman postupak izbora nastavnika od strane sveučilišta, ostavlja se sveučilištima da svojim internim aktima autonomno određuju unutarnji ustroj, te se osigurava apsolutno autonoman postupak raspolaganja osiguranim financijskim sredstvima na razini sveučilišta. Također, u odnosu na potonje povećava se transparentnost trošenja kako novca poreznih obveznika tako i vlastitih sredstava visokih učilišta.
U izradi nacrta prijedloga zakona poštivali su se maksimalni standardi i mjere za savjetovanje sa zainteresiranom javnošću tj. pravodobno informiranje o planu donošenja zakona, drugih propisa i akata, dostupnost i jasnoća sadržaja postupaka savjetovanja, jasni naznačeni rok provedbe internetskog i drugih oblika savjetovanja, povratna informacija o učincima provedenoga savjetovanja te usklađenost primjene standarda i mjera savjetovanja u državnim tijelima.
Podsjećamo da je nakon prve faze javne rasprave, na kojoj su se prikupljale primjedbe i prijedlozi za poboljšanje prvih nacrta zakona, ministar u prosincu 2010. g., imenovao tri povjerenstva. Povjerenstva čine izabrani i legitimni predstavnici znanstveno-istraživačkih instituta, rektori i prorektori sveučilišta, predstavnici veleučilišta, visokih škola, Nacionalnog vijeća za znanost, Nacionalnog vijeća za visoko obrazovanje, Nacionalnog vijeća za konkurentnost, Sindikata znanosti i visokog obrazovanja te Studentskog zbora.