Jasenice, Posedarje i Benkovac traže 83 milijuna kuna od HAC-a

Općina Jasenice je Hrvatskim autocestama za naplatu komunalnog doprinosa ispostavila rješenje u iznosu od 31,1 milijun kuna, Općina Posedarje na 35,3 milijuna, a Grad Benkovac na 16,8 milijuna kuna!

Ove tri jedinice lokalne samouprave od HAC-a, dakle, traže 83,2 milijuna kuna, a postoji mogućnost da krenu u naplatu ovrhom. Po tome izgleda kao da na terenu ministra Božidara Kalmete “njegovi” načelnici i gradonačelnici idu protiv “njegova” HAC-a.

No, riječ je o malo složenijoj situaciji iz koje je jasno da je prošlo vrijeme kad se pozivom na domoljublje zaboravljalo na ispunjavanje zakonskih obveza.

– Mi prema Zakonu o komunalnom gospodarstvu moramo ispostaviti rješenje o naplati komunalnog doprinosa za objekt izgrađen na temelju građevinske dozvole. Ako to ne učinimo, mi smo u prekršaju kao da država nekome oprosti naplatiti PDV – kaže Branko Kutija, benkovački gradonačelnik.

– Znam da je HAC s nekim jedinicama lokalne samouprave kroz koje je prošla autocesta imao dogovor o gradnji raznih objekata, neke kompenzacije za naplatu komunalnog doprinosa. Nekima su gradili pristupne ceste, drugima sportske dvorane ili igrališta. Nama nisu napravili ništa, a dužni su platiti komunalni doprinos jednako kao svaki drugi građanin ili tvrtka koja izgradi objekt – kaže Kutija.
Zakasnili se naplatiti

– Prema mojim informacijama, HAC je platio Općini Lovinac oko 30 milijuna kuna, komunalni doprinos je plaćen i Dugopolju oko sedam milijuna kuna. I Gospić je dobio milijune kuna, Brinje sad idu u ovrhu za 43 milijuna kuna. Ne znam zašto bismo se mi morali odreći nečega što nam pripada – kaže Martin Baričević, načelnik Jasenica.

To piše u službenom odgovoru HAC-a na naše pitanje. Protiv ovih rješenja HAC je podnio tužbu Upravnom sudu za njihovo poništenje i o svemu su izvijestili Ministarstvo prostornog uređenja i graditeljstva, Ministarstvo mora, prometa i infrastrukture, Ministarstvo financija i Državno odvjetništvo.

U HAC-u tvrde da je dopunama Zakona o gradnji iz 2004. godine već u postupku ishođenja građevinskih dozvola trebalo uplatiti komunalni doprinos jer se bez toga dozvola i nije mogla dobiti. A ovi koji sada traže po tome su – zakasnili.

U Ministarstvu prostornog uređenja i graditeljstva imaju sličan stav. U vrijeme izdavanja građevinskih dozvola za gradnju autoceste na području Zadarske županije (većinom tijekom 2001. i 2003. godine) nije postojala obveza plaćanja komunalnog doprinosa prije izdavanja dozvola.

Takva je obveza, tvrde u Ministarstvu, uvedena tek tijekom 2004. godine. Prema tada postojećem Pravilniku, nije se obračunavao komunalni doprinos za ceste, nego samo za zatvorene građevine.

Mogućnost obračuna komunalnog doprinosa za autoceste uređena je tek Pravilnikom iz 2006. godine, kažu u Ministarstvu graditeljstva. I jedinice lokalne samouprave u to su vrijeme bile stranke u postupku izdavanja građevinske dozvole i mogle su dobiti uvid u glavni projekt i dati svoje izjašnjenje, zaključuju u Ministarstvu.

Propisi iz 1999. godine

Situacija je ipak složenija jer je u dosadašnjoj praksi Upravni sud prihvaćao zahtjeve općina. Ključno je u cijeloj priči da po propisima iz 1999. godine, koji su vrijedili u vrijeme ishođenja građevinskih dozvola i gradnje autoceste na području Zadarske županije, ceste nisu bile izuzete od plaćanja komunalnog doprinosa, a čak je i Ustavni sud donosio ovakva rješenja u nekim drugim predmetima.

– Apsurdno je da smo građevinske dozvole za dionicu autoceste koja prolazi kroz općinu Posedarje morali tražiti na temelju zahtjeva o pravu na pristup informacijama, a Ministarstvo je bilo dužno dostaviti izdanu dozvolu Općini da bi se moglo donijeti rješenje o komunalnom doprinosu. Mi vjerujemo da smo u pravu i da ćemo dobiti ono što nam pripada – kaže Ivica Juričević, načelnik Posedarja.