Neće biti novog poreza na ekstra profit banaka i neće biti snižavanja kamata, osim onoga koji bude posljedica stanja na bankarskom tržištu. No, nižim kamatama mogu se sigurno nadati oni koji će kupovati kredit po Vladinom novom modelu poticanja stanogradnje. Ti ljudi mogu računati i na pomoć države u otplati kredita ako izgube posao – rezultat je to jučerašnjeg dogovora između predsjednice Vlade Jadranke Kosor i predstavnika sedam najvećih domaćih banka, koji su jučer ipak utanačili detalje oko novog modela kojim će se poticati stanogradnja u Hrvatskoj, odnosno oživjeti tržište stanova. Za kupnju stanova uz potporu Vlade, banke će građanima ponuditi kredite uz kamatu od 4,95 posto, što će biti najniža kamata na stambene kredite jer se ona trenutno u prosjeku kreće do 6,5 posto. Tu kamatu plaćat će kupac stana i ona se neće mijenjati određeno razdoblje, najvjerojatnije pet godina.
Pad kamatnih stopa
Vlada će svakom tko “upadne” u njezin model poticanja stanogradnje, a u međuvremenu izgubi posao, pa neće moći plaćati kredit, otplaćivati svaku ratu dok se ponovno ne zaposli. Taj period u kojem će Vlada pomagati, kako se doznaje, mogao bi trajati od tri do pet godina. Na taj način u ovoj godini moglo bi se prodati oko tisuću stanova, a procjenjuje se da bi od deset do 12 posto kupaca moglo trebati pomoć Vlade u otplati kredita.
Sama premijerka i predsjednik Uprave RBA Zdenko Adrović u službenim izjavama nakon sastanka nisu bili spremni govoriti o detaljima novog modela, jer bi njegov konačni prijedlog na današnjoj sjednici trebala iznijeti Vlada.
Premijerka je na pitanje hoće li uvesti bankama novi porez kazala da o tome nije bilo govora, ističući kako Vlada ne hoda okolo i prijeti bilom kome, a što se tiče snižavanja kamata Adrović je kazao kako su one blago padale cijelu 2010. godinu, procijenio je da bi se trend pada kamata nastaviti, ali da će kamate značajnije pasti nakon ulaska Hrvatske u EU. Bankari ističu i to da će kamata na kredite teško značajnije padati, dok ne padnu i kamate na štednju građana. Banke za taj novac plaćaju četiri posto kamate, a i regulator odnosno HNB im je nametnuo trošak od jedan posto, pa, žale se, ni kamata koju oni naplaćuju ne može ići ispod toga.
Čačićev savjet
Zanimljivo je da na sastanak nisu došli čelnici dvije najveće banke Privredne i Zagrebačke, Božo Prka i Franjo Luković, nego njihovi suradnici koji su njihovo odsustvo opravdali putovanjima.
Iako se prvotno govorilo o tome da bi Vlada subvencionirala samu kamatu ipak će po svemu sudeći na kraju njezina pomoć ići u pravcu pokrivanja kredita ako zaduženi građani izgube posao. To su kako, doznajemo sugerirali sami bankari, jer građane od kupnje stanja najčešće odvraća strah da će izgubiti posao da neće moći plaćati kredit i da će onda izgubiti stan. Prije nekoliko dana, kritizirajući model po kojem bi država subvencionirala kamatu i HNS-ovac Radimir Čačić je Vladi savjetovao da radije otplaćuje kredit za one građane koji su izgubili posao.
Gubitak posla razlog je i zbog kojeg banke imaju sve više loših, odnosno nenaplativih kredita. Ti su krediti već u 2010. godini imali udio u ukupnim kreditima veći od deset posto, a u proljeće sljedeće godine, procjenjuju neki bankari, mogli bi narasti i do 15 posto ukupnih kredita.
VLADIN MODEL
kamatna stopa: 4,95 posto
preuzimanje otplate: 3 do 5 godina
očekivana prodaja: 1.000 stanova
Prodaja stanova pala za 65 posto
Prodaja stanova pala je za 65 posto u odnosu na pretkrizne godine kad se godišnje prodavalo i više od 20 tisuća stanova. Iako postoji interes oko 200 tisuća ljudi za kupnju stana, i riječ je uglavnom o mladim ljudima, oni su najbrojniji u skupini nezaposlenih ili imaju posao na određeno vrijeme ili rade za plaće koje im ne osiguravaju kreditnu sposobnost.
