Danas su predstavljeni rezultati redovitog zajedničkog istraživanja Učilišta Algebra i Centra za poslovnu inteligenciju Prizme, koje pokazuje u kojoj mjeri se odrasli nastavljaju obrazovati tijekom svojeg radnog vijeka, koje vještine smatraju važnima prilikom zapošljavanja ili promjene posla te kakva je razina računalne pismenosti u Hrvatskoj. U usporedbi s rezultatima prošlogodišnjeg istraživanja, koje se odnosilo na 2009., 5 posto više ispitanih bilo je na nekoj vrsti školovanja, 10 posto više ispitanih odlučilo se za školovanje zbog vlastitih interesa, a 9 posto kako bi se lakše zaposlili ili pronašli bolji posao.
Kako bi saznala koje vještine radno sposobni stanovnici Hrvatske smatraju nužnima prilikom zapošljavanja, Algebra je već petu godinu zaredom, u suradnji s agencijom Prizma CPI, provela redovito godišnje istraživanje o obrazovanju, zapošljavanju i korištenju računala. Istraživanje je provedeno na ukupno 1603 ispitanika metodom CATI, a u njega su bili uključeni ispitanici iz ukupno osam regija: Grad Zagreb i Zagrebačka županija, Bjelovarsko-bilogorska, Osječko-baranjska, Primorsko-goranska, Istarska, Zadarska te Splitsko-dalmatinska županija.
Neki od najzanimljivijih rezultata koje je utvrdilo ovogodišnje istraživanje Učilišta Algebra i Prizme CPI na uzorku ispitanih između 17 i 40 godina – dakle, na radno najdinamičnijem segmentu stanovništva – su sljedeći:
• 38 posto ispitanih pohađalo je neku vrstu školovanja u posljednjih godinu dana, što predstavlja napredak u odnosu na prošlogodišnjih 33 posto
• Promijenio se primarni motiv pohađanja školovanja, u odnosu na prošlu godinu kada je to bila potreba trenutnog posla – 44 posto ispitanika pohađalo je školovanja zbog osobnih interesa ili usavršavanja, 33 posto zbog potreba svojeg trenutačnog posla, a 16 posto kako bi se lakše zaposlilo
• Od onih koji se u posljednjih godinu dana nisu dodatno školovali, 30 posto obrazložilo je da je riječ o nedostatku vremena, 25 posto nema novaca, a tek 20 posto smatra da im dodatno školovanje neće pomoći u životu ili poslu – ovo je bitni napredak u razmišljanju u odnosu na prošlu godinu kada je na prvom mjestu bila upravo skepsa prema obrazovanju.
• U posljednjih godinu dana u ispitanim županijama najviše su se dodatno školovali stanovnici Primorsko-goranske županije (52 posto ispitanih), potom Grada Zagreba i Zagrebačke, Zadarske i Splitsko-dalmatinske (40 posto), dok se na usavršavanje vještina najmanje išlo u Bjelovarsko-bilogorskoj (25 posto) i Osječko-baranjskoj županiji (24 posto).
• U usporedbi s rezultatima prošlogodišnjeg istraživanja, koje se odnosilo na 2009., 5 posto više ispitanih bilo je na nekoj vrsti školovanja: 10 posto više ispitanih odlučilo se za školovanje zbog vlastitih interesa a 9 posto kako bi se lakše zaposlili ili pronašli bolji posao.
Upitani što smatraju preduvjetom za pronalazak dobrog posla, 32 posto ispitanih na prvo mjesto stavlja dobar fakultet, 26 posto i dalje je uvjereno kako je za to ključna dobra veza, dok 11 posto njih smatra da je prethodno radno iskustvo u tome nužno. Poznavanje rada na računalu korisnim za pronalaženje novog posla ukupno smatra 23 posto ispitanih, a i strane jezike dobrodošlima smatra 23 posto njih.
U ovogodišnjem su se istraživanju ispitani ovako izjasnili o namjeni i korištenju računala:
• Samo 7 posto ispitanika u dobi od 17 do 40 godina ne koristi računalo, što je napredak u odnosu na prošlu godinu, međutim u uzorku cijelog radno sposobnog stanovništva još uvijek se računalom ne koristi gotovo jedna četvrtina stanovništva – njih 22 posto.
• Primjetan je blagi porast korištenja računala – 2 posto u odnosu na prošlu, odnosno 3 posto više ispitanih u odnosu na rezultate istraživanja pretprošle godine.
• Računalo za zabavu (u što se ubraja igranje računalnih igrica, korištenje socijalnih mreža, neobavezno surfanje webom i sl.) koristi 42 posto ispitanih, u poslovne svrhe 29, a za obrazovanje 21 posto ispitanih.
• Odnosi korištenja računala za zabavu, posao i u edukacijske svrhe ostali su na cijelom uzorku unutar istih postotaka i omjera, ali gledano po regijama, jedino se u Zadarskoj županiji računalo primarno koristi za poslovne svrhe.
„Ovogodišnje istraživanje, koje zapravo reflektira 2010. godinu, pokazalo je da u trenucima krize i neizvjesnosti postoji pozitivan zaokret u svijesti ljudi u odnosu prema cjeloživotnom obrazovanju. Primijećen je porast broja ljudi koji su se izjasnili da su u protekloj godini pohađali određena obrazovanja, a uslijed činjenice da su protekle godine tvrtke bitno smanjile ulaganja u zaposlenike, ali i da su mnogi ostali bez posla, glavni motiv za pohađanje obrazovanja su osobni interesi i želja za usavršavanjem”, izjavio je Hrvoje Balen, član uprave Algebre.
Algebra (www.algebra.hr) je vodeće hrvatsko i regionalno informatičko učilište s više od 35 vrhunski opremljenih učionica, širom Hrvatske i BIH. Naše poslovanje temelji se na kontinuiranom ulaganju u nastavne programe, predavački kadar i njihovo stručno usavršavanje te ukupno poboljšanje kvalitete usluge. Kroz proteklih 13 godina postojanja postali smo najznačajniji regionalni edukacijski partner tvrtki Microsoft, Cisco, Adobe, Autodesk, ECDL, Apple, VMware, EC-Council te dosegli godišnju brojku od 18.000 polaznika seminara i programa obrazovanja. Algebra je dobitnik mnogobrojnih priznanja poput “Learning Partner of the Year” (Autodesk, Microsoft, ECDL), dok je naš predsjednik uprave nagrađen 2007. godine nagradom “Mladi manager godine”, no posebno smo ponosni na priznanje “Tvrtka prijatelj obitelji” koje nam je 2009. godine uručilo Ministarstvo obitelji, branitelja i međugeneracijske solidarnosti.
