Za komunalnu naknadu Zadrani su u 2010. godini dugovali ukupno 47,8 milijuna kuna, od čega se naplatilo 41,3 milijuna kuna, odnosno čak 86,56 posto. Znači 6,4 milijuna kuna nije naplaćeno. Od toga, stanari stambenih zgrada dugovali su 6,14 milijuna kuna od čega je naplaćeno 5,4 milijuna kuna ili 88,45 posto, odnosno 710 tisuća kuna nije naplaćeno. Stanari privatnih kuća dugovali su 5,2 milijuna kuna od kojih je naplaćeno 4,7 milijuna kuna, odnosno 90,21 posto. Nenaplaćeno je ostalo 512 tisuća kuna. Pravne osobe i obrtnici u istoj godini dugovali su 34,7 milijuna kuna od čega je naplaćeno 31,1 milijun kuna, odnosno 89,56 posto. Znači 3,6 milijuna kuna duga je ostalo nenaplaćeno.
Instrument ovrhe
– Zadrani za komunalnu naknadu duguju 6,4 milijuna kuna za proteklu godinu te iako imamo zapravo vrlo visok postotak naplate vezano uz tu problematiku uvijek imamo konstantno iste probleme u kontaktima s građanima. Naime, oni ne shvaćaju da je komunalna naknada, odnosno ono što se skupi njenom naplatom zapravo sve ono što se vraća u grad kroz održavanje zelenih površina, plaćanje javne rasvjete, povećanje broja rasvjetnih tijela na javnim površinama, plaćanje “Čistoći” za održavanje javnih površina, plaćanje Odvodnji za odvoz fekalija iz septičkih jama, održavanje groblja što rade “Nasadi” itd. Sve što se ubere od komunalne naknade građanima se vraća kroz sustav ulaganja u održavanje gore navedenog, pojasnila je Grozdana Perić, pročelnica Upravnog odjela za financije u Gradu Zadru.
Jedan od najčešćih sredstava naplate dugovanja za komunalnu naknadu Grada Zadra je donošenje rješenja o ovrsi i njena provedba. S obzirom na mogućnost pozivanja na zastaru u određenom vremenskom razdoblju Grad se trudi ubrzati takve postupke.
U siječnju ove godine naplaćeno je 2,2 milijuna kuna zaduženja za komunalnu naknadu.
– Sustav naplate zaduženja Grada funkcionira na način da se kod pravnih osoba, obrtnika i trgovačkih društava koristi sredstvo ovrhe nad njihovim žiro-računima. Neke su nam pravne osobe dostavile mjenice svojih tvrtki kako ih se ne bi blokiralo te pokušavaju što urednije podmirivati svoje obveze te mi to naplaćujemo s njihovih računa. Što se tiče fizičkih osoba, odnosno građana, njih nastojimo motivirati kroz razgovore da podmire svoje obveze. No ima dosta onih koji zaista ne reagiraju na upozorenja, kojima je uplatnica za komunalnu naknadu zapravo samo još jedna uplatnica koja ih obvezuje te ne žele prihvatiti tu obvezu. U tim slučajevima ćemo zaista morati koristiti sredstva ovrhe na plaće i mirovine. To su zapravo instrumenti prema Općem poreznom zakonu koje mi moramo poštovati te na taj način provoditi ovrhe da bi se dugovi za komunalnu naknadu mogli naplatiti od građana koji su neuredni platiše, koji to ne prihvaćaju kao građansku obvezu. Što se tiče vremenskog razdoblja u kojemu se tolerira neplaćanje dugovanja za komunalnu naknadu, nastojimo da ne prođe više od tri godine, jer se nakon tog vremena građanin može pozivati na zastaru, kazala je Perić, dodajući da se svake godine u Gradu bore sa 10-ak posto neplatiša koji tek kada se dovedu pred zid počnu podmirivati svoje obveze.
Nema oprosta duga
U slučaju kada Grad pošalje rješenje o ovrsi na mirovinu, a umirovljenik nema dovoljno mirovine, Zavod za mirovinsko osiguranje neće provoditi ovrhu. To su životni problemi koji Gradu koji je ovlašten da naplaćuje komunalnu naknadu stvaraju bezizlaznu situaciju jer je u tim slučajevima zapravo nemoćan.
– Nikome se dug ne oprašta, no ako dug ne možemo naplatiti na taj način, takve stvari ćemo rješavati stavljanjem određenih tereta na zemljišta, kuće i stanove. To je drugi stupanj, vrlo nepopularan, ali ljudi moraju shvatiti da ako su građani ove države, trebaju preuzeti svoj dio odgovornosti. Svi mi smo dio sustava i podmirujući svoje obveze pokrećemo državu. Ako to ne činimo, ne možemo imati uređenu državu. U postupku naplate dugovanja, ako želimo postići red u sustavu i društvu, morat ćemo koristiti te mjere stavljanja tereta na imovinu. Veliki je problem u tome što veliki broj tih nekretnina, s druge strane, nije ni uknjižen, nisu riješeni imovinskopravni odnosi u knjigama niti u obiteljima. Tada se postavlja pitanje, kako možeš naplaćivati nešto za što ne postoji dokaz da postoji, ali moramo težiti pravnoj državi. Objekt postoji, taj građanin koristi blagodati onoga što svi ostali plaćaju i zaista sustav mora takve stvari riješiti jer smo svi mi građani koji su dužni plaćati sve svoje obveze. Mi sustav želimo usavršavati, no u tom istom sustavu još puno kockica nedostaje te se onda nalazimo pred zidom u onome što bi samo po sebi već trebalo biti riješeno. Svi moraju plaćati svoj dio obveze, a ne da se događa situacija da netko ima kuću na tri kata, ali i mirovinu od 1.500 kuna te mu na račun toga ne možete ništa. To je smiješno. Iznos za komunalnu naknadu je simboličan s obzirom na ono što kao uređen sustav i grad mi imamo, kazala je Perić, apelirajući na građane da podmiruju troškove komunalne naknade jer se njome zapravo financira sve što nas uistinu čini gradom.
