Perivoj Vladimira Nazora dobro je znano mjesto djece i njihovih roditelja, ljubavnih parova, sportaša i rekreativaca, ali i mladeži koja nakon vikend zabava u parku standardno za sobom ostavlja nered u vidu razbacanih čaša i praznih boca alkoholnog pića. “Zabave” mladih nerijetko završe i uništavanjem svježe obojenih drvenih klupa, bacanjem opušaka, plastične i staklene ambalaže u središnji vodoskok, ali i uništavanjem rasvjetnih tijela. Ovo posljednje razlog je što je perivoj već u prvim večernjim satima sablasno prazan.
Ivana Dadić, stručna suradnica za informiranje i protokol u Gradu Zadru izvijestila nas je da gradske službe redovito održavaju rasvjetu te da su upoznate s problemom uništavanja rasvjetnih tijela u Perivoju Vladimira Nazora.
– Često čujemo pritužbe građana koji negoduju zbog mraka i neosvijetljenih staza. Nakon vikenda u parku se često mogu uočiti “odrubljene” žarulje i presavinuti držači lampi iz kojih vire električni kablovi, kazuje Dadić dodavši da gradske službe, nakon što im se prijavi situacija u perivoju, postojeća oštećenja nastoje što prije popraviti.
Kako bi se stalo na kraj kontinuiranom i višegodišnjem uništavanju gradske imovine, Grad Zadar imao je ideju o postavljanju video nadzora u perivoju.
– Bilo je glasova za i protiv postavljanja kamera u perivoju. Oni koji su zagovarali ovu ideju naglašavali su potrebu zaštite gradske imovine. Protivnici ove zamisli isticali su da bi se kamerama među pučanstvom stvorio efekt Big brothera. Ovoj skupini priklonjen je i gradonačelnik Grada Zadra Zvonimir Vrančić koji ovu zamisao za sada nije podržao, zaključila je Dadić.
Perivoj Vladimira Nazora, nekad Perivoj Blažeković, nastao je na bivšoj gradskoj utvrdi Forte te se prostire na površini od 5,5 hektara. Perivoj je podignut u vremenu od 1888. do 1890. godine zaslugom austrijskog namjesnika za Dalmaciju Dragutina Blažekovića.
Iako je bio otvoren za javnost, i dalje je bio pod upravom vojske. Da bi zadržala pravo vlasništva nad utvrdom odnosno perivojem, vojska je zatvarala perivoj za javnost jedan dan u godini, obično u proljeće. U novinama bi bilo objavljeno da se zatvara zbog vojne vježbe, ali to je vjerojatno bila dobra prilika da se detaljno uredi pred bujanje vegetacije. Kako je iste godine Blažeković umirovljen, a nako tri godine umro, njemu u čast perivoj je nazvan Perivoj Blažeković. O podizanju perivoja svjedoči kamena ploča koja i danas postoji. Iako je malo oštećena i danas se na njoj može pročitati tekst na njemačkom jeziku koji kaže da su perivoj podigle carske i kraljevske trupe pod djelotvornim nadzorom carsko-kraljevske šumarske inspekcije između 1888. i 1890.
