Informatizacija škola nije budućnost, ona je sadašnjost i s njom se otvaraju brojne mogućnosti, kaže Edin Kadić, inovativni nastavnik i pokretač informatizacije Medicinske škole Ante Kuzmanića. Prije desetak godina krenuo je aktivno primjenjivati informatiku u odgojno-obrazovnom sustavu, pokrenuti su projekti poput portala RivaOn, e-medica i naravno videokonferencije kojim su učenici imali priliku gledati operacije i slušati predavanja svjetskih stručnjaka. Zbog mnogih projekata s primjenom tehnologije nedavno je Medicinska škola dobila veliko priznanje i od Microsofta te su postali jedna od rijetkih partnerskih škola u programu za inovativne škole. Uskoro bi u školu trebao biti uveden i bežični internet, a učenici će imati priliku spajanja na internet mobitelom ili laptopom. Edin Kadić ispričao nam je više o tome kakav je slučaj s informatizacijom škola u Zadarskoj županiji, koji problemi još uvijek postoje i što još treba napraviti kako bi obrazovni sustav išao u korak s vremenom.
Knjiga po strani
– Informatizacija škola počela je prije četiri ili pet godina kada je Carnet pokrenuo projekt HUSO. Tim projektom su u Carnet ušle i škole te su sve dobile i sustav kojemu je Carnet podrška. Počelo je s optičkim kabelima i velikim brzinama interneta, a ta njihova podrška nije bila samo materijalna, nego je i Ministarstvo prosvjete doniralo školama računala i pametne ploče, koje se, nažalost, slabo koriste. Na njihovu portalu imamo predmete za srednje škole koji se mogu koristiti i to je dosta interesantno uz razne alate koje učenici koriste za lektire, mailove ili razni forumi, kazao je Kadić.
Proces uvođenja informatizacije ipak ide malo sporije i zahtijeva angažman i profesora i učenika.
– Učenicima treba omogućiti wireless u cijeloj školi i mi ćemo im to uskoro omogućiti te će imati priliku pristupa mreži mobitelom ili laptopom. Konkretno, dao sam im lektire i rekao da ako ih ne mogu naći u knjižnici, neka je nađu online. Hoće li je printati ili čitati online, njihova je stvar. Moramo prihvatiti da učenici novije tehnologije prihvaćaju drugačije nego mi i koliko god meni ili mojim kolegama bilo krivo što je knjiga stavljena po strani, ali opcije su tu, kazao je Kadić, ističući da je krajnji cilj da učenik knjigu pročita, a ovo je jedan od načina kako ga motivirati.
Čest problem u informatizaciji su, naravno, materijalna sredstva i manjak opreme, ali sve škole danas imaju kompjutore i snalaze se kako znaju. Informatizacija u strukovnim školama je ono što nastavu i praktično znanje podiže na viši nivo.
– Smatram da su ‘problem’ nastavnici. Mi smo oni koji trebaju educirati i motivirati, onda smo i prvi koji bi se trebali informatizirati i mislim da tu nismo napravili dovoljno. Krenuli smo u ECDL, polaganje osnova rada računala koji bi svi profesori trebali položiti kako bi mogli raditi svoj posao i taj dio posla trebamo ubrzati, kazao je Kadić dodajući da za sada tečaj polažu djelatnici Pomorske i Medicinske škole te neke privatne tvrtke, a trebali bi svi.
Uporaba tehnologije u školama Zadarske županije zauzima vodeće mjesto u Hrvatskoj, a u Zadru je više profesora koji se bore kako bi uz informatizaciju školovanje učenika došlo na višu razinu. Njihove napore prepoznao je Carnet koji im daje veliku podršku.
– Nedavno je u organizaciji Carneta održan tečaj za korištenje web maila, kolega iz Zadra ga je održao. Taj tečaj je bio interesantan profesorima i naučili su neke nove načine razmišljanja. To je prva razina, a druga je opremanje škola računalima i to bi trebao biti standard, kaže Kadić.
“E otoci”
Promjenom načina nastave škola učenicima postaje zanimljivija.
– Prije par godina krenuli smo u eksperimentalnu fazu videokonferencijske nastave. To se pokazalo savršeno dobro za strukovne škole. Naši učenici su imali priliku gledati laparoskopsku operaciju, slušati predavanje vrhunskog američkog liječnika i komunicirati s drugim školama te da učenici zajednički rade. Krenuli smo kroz projekt e-medica, objedinjavanja svih zdravstvenih škola u Hrvatskoj i tu su nam se otvorila velika vrata. Nastavnici su počeli spremati predavanja za cijelu Hrvatsku ili slušati ih i taj projekt je krasno počeo i pokazao je rezultate, zbog čega nas je Microsoft i prepoznao kao Inovativnu školu.
Carnet je pokrenuo i projekt “e otoci” putem kojega učenici u otočnim školama imaju priliku slušati nastavu s posebnom organizacijom rada za oblike “nastave na daljinu”.
– Dosta je disperziranih škola na otocima, bilo je teško održavati nastavu i ljudi su se raseljavali. Kako bi se to spriječilo za otočne učenike Carnet je pokrenuo projekt ‘e otoci’ koji djeluje po regijama. Stvoreni su centri, kod nas je to Osnovna škola Zadarski otoci i tamo je Carnet osigurao tehnologiju i opremu. Nastava se održava u školi Zadarski otoci, a učenici na otocima su virtualno u razredu, kazao je Kadić.
Profesori uz informatizaciju moraju mijenjati nastavni koncept i dodatno učiti te promijeniti stavove i mišljenja o načinu predavanja i nastave, kaže Kadić.
– Predavanje učeniku na udaljenoj lokaciji zahtijeva drukčiji koncept pristupa nastavi i mi moramo biti svjesni reagira li učenik. Tehnologija je samo sredstvo i mi moramo imati sasvim drugu pripremu nastave, a na to se treba privikavati, što iziskuje vrijeme, angažman i, naravno, neke otpore, kazao je Kadić, ističući da humanost poziva treba tjerati da se prihvate obveze koje se nekada čine i sulude.
Učenici koriste internet i tehnologiju u svakodnevnom životu, nastava se upotrebom interneta neće ugasiti već prilagoditi današnjem vremenu.
– Učenici su motivirani, znaju i imaju tehnologiju i moramo im se prilagoditi. Želim naglasiti kako je primjena tehnologije po školama u Hrvatskoj jako dobra i s malo tehnologije koju imamo činimo čuda. Recimo, u Skandinaviji svaki učenik ima svoj laptop, a šokiraju se onim što mi radimo sa 70 posto manje tehnologije. Mi smo se dosjetili kako kvalitetno iskoristiti ono što imamo te su kreativnost i idejnost došli do izražaja, zaključio je Kadić.
