Hoće li Vlada RH u saborsku proceduru po hitnom postupku uputiti izmjene i dopune Zakona o izbornim jedinicama, kako to traži Ustavni sud, zadarski saborski zastupnici u ovom trenutku ne mogu sa sigurnošću predvidjeti. Zastupnici HDZ-a Ana Lovrin i Ivo Grbić navode kako o tome hoće li se pred zastupnicima prijedlog izmjena zakona naći, i kakav će on biti, za sada ne mogu kalkulirati. Hrvatski sabor izmjene zakona morao bi donijeti do 11. ožujka, to jest godinu dana prije najkasnijeg mogućeg datuma sljedećih parlamentarnih izbora. Za donošenje zakona po hitnom postupku procjenjuju zastupnici vremena ima dovoljno, jer se on u tom slučaju može donijeti i u svega 15 dana.
Dođe li do prekrajanja izbornih jedinica unutar kojih će građani RH birati novi saziv Hrvatskog sabora, IX. bi izborna jedinica trebala dobrano podleći „škarama”. Uz Zadarsku županiju, IX. izborna jedinica obuhvaća Ličko – senjsku, Šibensko – kninsku i sjeverni dio Splitsko – dalmatinske županije.
Lovrin ne vjeruje u poništenje
U odluci Ustavnog suda koja je u prosincu dostavljena Hrvatskom saboru upozorava se kako je, uz postojeću podjelu Hrvatske na deset izbornih jedinica, upitna ocjena ustavnosti parlamentarnih izbora, s obzirom da odstupanje broja birača između izbornih jedinica prelazi zakonom dopuštenih pet posto, što dovodi do toga da je za osvajanje mandata u brojčano većim izbornim jedinicama potrebno više glasova, ili pojednostavljeno – do toga da glas u većoj izbornoj jedinici manje vrijedi.
Ustavni sud upozorava kako su prekomjerna odstupanja u broju birača po pojedinim izbornim jedinicama dokumentirana već na parlamentarnim izborima 2007. godine. Na tim je izborima odstupanje u broju birača između IV. izborne jedinice s najmanjim brojem birača, a koja obuhvaća Virovitičko-podravsku i Osječko-baranjsku županiju, i izborne jedinice s najvećim brojem birača – IX. izborne jedinice, iznosilo 21,8%. U IX. izbornoj jedinici bilo je 428.590 birača, odnosno njih 93.449 više nego u IV. izbornoj jedinici.
– O ravnomjernoj raspodjeli broja birača po izbornim jedinicama, o čemu neposredno ovisi jednakost težine biračkog glasa, ovisi i zakonitost i opći demokratski karakter cjelokupnih izbora. Štoviše, o tome može ovisiti i ocjena o ustavnosti cjelokupnih izbora: oni bi bili nesuglasni Ustavu ako bi prekomjerno odstupanje u broju birača po pojedinim izbornim jedinicama izravno i neposredno utjecalo na izborni rezultat, to jest ako bi dovelo do različitih izbornih rezultata u situaciji kad bi svi ostali elementi izbornoga sustava bili isti, stoji u odluci Ustavnog suda.
– To je instrukcija Ustavnog suda i o njoj treba voditi računa, kazala je Lovrin koja je odgovarajući na upit rekla i kako ne smatra vjerojatnim da bi Ustavni sud zaista izbore i poništio.
– Izvješće Ustavnog suda treba poštovati jer se u suprotnom dovodi u pitanje ustavnost izbora. Pozdravljam takvo stajalište Ustavnog suda, ali pitam – gdje su bili do sada? Po tom bi stajalištu i sadašnji mandati u Hrvatskom saboru bili također protuustavni. Izmjene zakona se moraju donijeti do početka ožujka jer bi bilo suludo do Ustavni sud poništi izbore, odgovorila je saborska zastupnica Ingrid Antičević Marinović (SDP) podsjećajući kako u SDP-u na to godinama upozoravaju.
– Ustavni sud bi se, kad već neće vlast, trebao pozabaviti time da se stane na kraj fiktivnim prebivalištima što smatram najvećom političkom korupcijom. Imat ćemo popis stanovništva, a popis stanovništva je najrelevantniji da se podaci o onima koji su po tom popisu zatečeni da na nekom mjestu zaista i žive usklade s popisom birača koji se temelji na prebivalištu, a koji je rak rana svih izbora. Predstavnici vlasti su izravno odgovorili da se popis stanovništva neće koristiti za sređivanje popisa birača. To je skandalozna izjava. Toliko o njihovoj borbi protiv korupcije i uštedi sredstava, također je kazala Antičević Marinović.
Postići jednaku vrijednost glasa
Podsjećajući na činjenicu kako Zakon o izbornim jedinicama nije mijenjan ili dopunjavan od donošenja 1999. godine, Ustavni sud, ne samo da Saboru „ukazuje na nužnost neodložnih izmjena odnosno dopuna” zakona, već navodi i kako se promjene u broju birača u izbornim jedinicama moraju stalno pratiti, a granice izbornih jedinica, postoji li takva potreba, periodično, u primjerenom vremenu pred održavanje parlamentarnih izbora, usklađivati sa stvarnim stanjem birača u njima. Ustavni sud, nadalje, primjećuje kako zakonom nisu propisani postupci praćenja kretanja broja birača u izbornim jedinicama te kako zakonodavac nije predvidio postojanje za to nadležnih tijela, te preporučuje da se kod donošenja izmjena i dopuna Zakona o izbornim jedinicama uvaži i ova primjedba. Uz to se podsjeća i na potrebu većeg uvažavanja podudarnosti granica izbornih jedinica s prirodnim i administrativnim granicama.
Jedini konkretan prijedlog promjene granica izbornih jedinica za sada je iznio samo zastupnik Hrvatskih laburista Dragutin Lesar čiji najavljeni zakonski prijedlog neće počivati na sustavu izbora jednakog broja zastupnika u svakoj od izbornih jedinica kakav vrijedi danas. Lesar bi Hrvatsku podijelio u šest izbornih jedinica gdje bi 25 zastupnika davao Zagreb, kao i jedinica koja bi obuhvatila Istarsku, Ličko-senjsku, Primorsko-goransku i Zadarsku županiju, 24 zastupnika biralo bi se u jedinici koja bi obuhvatila Brodsko-posavsku, Osječko-baranjsku, Požeško-slavonsku i Vukovarsko-srijemsku županiju, po 23 parlamentarca u dvije izborne jedinice od kojih bi jedna obuhvaćala Bjelovarsko-bilogorsku, Koprivničko-križevačku, Krapinsko-zagorsku, Međimursku, Varaždinsku i Virovitičko-podravsku županiju, a druga Dubrovačko-neretvansku, Splitsko-dalmatinsku i Šibensko-kninsku županija. Najmanji broj zastupnika, njih 20, biralo bi se u jedinici koju bi činile Zagrebačka, Karlovačka i Sisačko-moslavačka županija.
Antičević Marinović smatra kako je manje bitno hoće li se do jednake vrijednosti svakog glasa doći prekrajanjem izbornih jedinca u kojima bi se i dalje birao jednak broj zastupnika ili biranjem različitog broja zastupnika u izbornim jedinicama.
– Najvažnije je da svaki glas vrijedi jednako. Prekrajanjem je to možda teže riješiti, pogotovo za IX. i X. izbornu jedinicu, pa je možda racionalnije promijeniti broj mandata koji iz tih jedinica proizlaze, ocjenjuje Antičević Marinović.
Zastupnica SDP-a ne smatra da bi nesrazmjer u broju izabranih zastupnika s pojedinog teritorija doveo do toga da bi Sabor naginjao interesima onih dijelova Hrvatske čijih je zastupnika više.
– Ne bi se to dogodilo, jer mi ne zastupamo tlo, nego ljude, zaključila je Antičević Marinović.
