Dugo očekivane izmjene i dopune Prostornog plana Zadra trebale bi biti dovršene sredinom veljače kada će ih izrađivači prezentirati najprije gradonačelniku Zvonimiru Vrančiću, pa će na javnu raspravu ići „usuglašena verzija”. Zasada je poznato da tim izrađivača Prostornog plana Vrančiću sugerira da grad ostane u sadašnjim granicama, te da se ne širi građevinsko područje.
Gradski pročelnik za graditeljstvo Marko Segarić mnoge detalje dosada urađenog posla još uvijek ne želi iznositi u javnost, ali decidirano tvrdi da povećanja građevinskog područja neće biti:
– Ne, nećemo širiti građevinsko područje jer grad još uvijek ima puno neizgrađenog građevinskog zemljišta, kaže Segarić pritom misleći na dio grada sjeverno od “Obilaznice” i na područje iznad Žmirića.
Segarić kaže da je Povjerenstvo za izradu prijedloga izmjena i dopuna Prostornog plana dosta radilo na stvaranju pretpostavki za legalizaciju bespravnih objekata, ali se još uvijek ne zna koliko je takvih objekata na području grada.
S obzirom da u takve objekte spadaju i kuće s nadozidanom garažom, pouzdanu statistiku o ukupnom broju nelegalnih objekata nema nitko, a već nekoliko godina se barata procjenom od 9 do 10 tisuća bespravnih objekata. Ma kolika da je stvarna brojka, Segarić sada najavljuje “mekan pristup” prema njihovim vlasnicima:
– Ako im kuće nisu izgrađene baš na infrastrukturnim koridorima, mislim da će svima biti omogućeno doći do dozvole i legalizacije kuća, kaže Segarić.
Baratajući s tim nedovoljno pouzdanim podatkom o 9 do 10 tisuća bespravnih objekata koje treba legalizirati, predsjednik HSLS-a i član Povjerenstva za izmjene i dopune Prostornog plana, Željko Predovan, svojedobno je u tome vidio ozbiljan izvor novca za gradski proračun.
Tu brojku je Predovan pomnožio s pet tisuća eura, koliko je potrebno za plaćanje komunalnog doprinosa, pa je dobio impresivan iznos od 50 milijuna eura! Svjestan da bi mnogi vlasnici imali poteškoća s plaćanjem komunalnog doprinosa, Predovan se zalagao za plaćanje u ratama koje bi Gradu također donosilo značajan prihod, ali bi vlasniciam bitno olakšalo plaćanje.
S druge strane, pročelnik Segarić smatra da je od priliva u proračun kudikamo važnija mogućnost da građani kroz legalizaciju i dozvole konačno ekonomski aktiviraju vlastite objekte i iskoriste njihov potencijal kroz dizanje hipotekarnih kredita ili različitih obrta. Ovako, bez dozvole, vlasnici su samo nelegalnog i mrtvog kapitala.
