Najveći trošak bazena u ŠRC Višnjik odnosi se na grijanje za koje se koristi lož ulje. Ugradnjom solarnih panela taj trošak bio bi bitno umanjen, a prema najmanjoj investiciji koja bi bila uložena za izgradnju panela ušteda na energiji iznosila bi 13.365 Eura na godinu, dok bi emisija CO2 bila umanjena za 48.146 kilograma godišnje. Projekt bi prema nekim procjenama težio 2,6 milijuna kuna, dok bi 1,7 milijuna kuna pokrio Fond za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost. Jakov Bakić, diplomirani inženjer strojarstva radio je na ovom projektu i kaže kako bi bilo lijepo kada bi Zadar bio prvi grad u RH koji bi donio zakonsku obvezu za ugradnje solarnih sustava za pripremu tople vode, kao Berlin.
– Smatram da za ugradnju solarnih panela na ŠRC Višnjik ne treba čekati izgradnju olimpijskoga bazena. Dapače, iskoristimo ponuđena sredstva, čime bismo smanjili energetske troškove i emisiju stakleničkih plinova, a kada se izgradi olimpijski bazen i na njemu bi se ugradili paneli za korištenje sunčane energije, jer energije nam uvijek nedostaje i postaje sve skuplja. “Jedino sunce ne ispostavlja račune” i mogu se koristiti subvencije, kaže Bakić.
RH je, radi pristupa EU, prihvatila energetske direktive prema kojima između ostaloga do 2020. godine treba koristiti 20 posto obnovljivih izvora energije. Kako je rekao Bakić, solarna energija se sve više koristi u svijetu, a samo u 2009. godini instalirano je 3800 MW fotonaponskih solarnih panela, što je 63 posto u Europi, a prema predviđanjima na tim sustavima bi trebao biti zaposlen i veliki broj radnika.
– European Photovoltaic Industry Association (EPIA) predviđa da će solarna fotonaponska tehnologija do 2020. godine pokriti 12 posto električne energije u EU, a 2040. čak 28 posto, na čemu bi, u 2020. radilo oko 1,4 milijuna radnika, a u 2040. čak 2,2 mil. radnika. Obišli smo neke institute i proizvođače solarnih sustava u Italiji, Austriji i Njemačkoj pa možemo reći da tehnologija proizvodnje nije tako složena, uostalom većina uvozi ploču apsorbera iz Kine, kaže Bakić i dodaje kako je tvornica u Austriji 2009. godine proizvela milijun metara četvornih solarnih ploča.
Za športsko-rekreacijski centar Višnjik, rađeno je nekoliko projekata za korištenje sunčane energije i plina u cilju smanjenja potrošnje fosilnih goriva i emisije stakleničkih plinova, a kako je kazao Bakić, za to bi se koristilo 40 posto nepovratnih sredstava iz Fonda za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost.
– Ugradnja solarnih panela, kao i korištenje vjetra i biomase, je ekološko-energetski imperativ vremena, kao i naša obveza u EU. Ako bi se arhitekti kruto postavljali, ne bismo mogli udovoljiti uvjete EU za ugradnju bilo fotonaponskih ili toplinskih solarnih sustava. Vrijeme je da se arhitektura objekata prilagođava korištenju obnovljivih izvora energije, kazao je Bakić ističući kako je čak i država Vatikan, čiji su spomenici kulture najviše kategorije, donijela odluku za ugradnju solarnih panela, dok je Barcelona donijela Pravilnik o obveznoj ugradnji solarnih sustava, a slijedili su je i drugi španjolski gradovi te Portugal, Njemačka, Irska i Italija.
Podsjetio nas je i kako najviše solarnih kolektora u Europi ima Njemačke čija je maksimalna insolacija manja od našeg minimuma.
