Elektronički recepti od danas, 3. siječnja, u potpunosti zamjenjuju papirnate recepte u dvije županije, Ličko-senjskoj i Međimurskoj. U naredna četiri tjedna klasični će recepti iščeznuti iz svih ambulanti i ljekarni u državi. Za pacijente bi to trebalo značiti manje papirologije, jer će sa sobom ubuduće, umjesto hrpe uputnica i recepata, po izlasku iz ordinacije nositi jednu tiskanicu na kojoj će pisati sve, od dijagnoze, do propisane terapije i pregleda.
Na šalterima ljekarni u prvo se vrijeme mogu očekivati gužve, jer sustav e-recepata još nije dobro uhodan i događaju se ispadi iz mreže. Upravo zato ljekarnici pozivaju građane da kod svog liječnika obavezno zatraže tiskanicu povijesti bolesti kako zbog pada sustava ne bi morali nepotrebno šetati.
– Siječanj je i inače doba pojačanih gužvi, jer je više prehlada, viroza, i ljekarne su posjećenije nego u ostalo doba godine. E-recepti će dodatno usporiti naš rad, jer određeni tehnički problemi, iako je većina uspješno otklonjena, ipak postoje – kaže Mate Portolan, predsjednik Hrvatske ljekarničke komore (HLJK).
Dodatni problem izaziva činjenica da pacijenti u ambulantama obično strpljivo sjede i čekaju na pregled, a kad dođu u ljekarnu, kaže Portolan, nervozni su i žure. Ako se k tome dogodi da ljekarnik ne može uspostaviti vezu s centralnim serverom HZZO-a, nervoza bi mogla biti i veća. Stoga preporučuju pacijentima da od svog liječnika ne izlaze bez tiskanice s kojim mogu podignuti lijek i u izvanrednoj situaciji.
– Jedino na temelju povijesti bolesti pacijent će moći dobiti lijek ako ljekarnik ne može pročitati e-recept. U takvom slučaju pacijent će mu dati povijest bolesti, ljekarnik će nazvati helpdesk HZZO-a, i kad mu potvrde ono što piše na tiskanici, izdat će pacijentu lijek – tumači Portolan. Ako sustav bude radio besprijekorno, pacijentu povijest bolesti neće biti neophodna, ali bi bilo dobro da je u ljekarni ipak imaju jer na njoj pišu drugi podaci koji ljekarniku mogu pomoći u izdavanju lijeka.
U mrežu HZZO-a spojene su sve ordinacije primarne zdravstvene zaštite, 1.100 ljekarni i oko 100 laboratorija. U probnoj fazi, dosad je izdano ukupno tri milijuna e-recepata i pola milijuna e-uputnica. Procjenjuje se da se uvođenjem e-zdravstva broj posjeta liječniku može smanjiti za dvije trećine, odnosno sa 25 milijuna na osam milijuna posjeta godišnje.
– Svjesni smo da projekt treba ići, ali ne istodobno u čitavoj zemlji u tako kratkom vremenu – ocjenjuje Portolan. Nakon prvih deset dana siječnja, ljekarnici će se očitovati o provedbi projekta e-recepata, i dati HZZO-u preporuke o daljnjem rasporedu uvođenja e-recepata. Oni bi u čitavoj zemlji trebali biti u punoj primjeni do 31. siječnja.
