Zastara, ta spasonosna riječ svih dužnika, neplaćenih računa, nepodmirenih obveza. U razdoblju recesije, smanjenih prihoda i gašenja radnih mjesta zastara je postala aktualnija nego ikada prije, jer brojni građani više ne uspijevaju podmiriri najosnovnije obveze, poput plaćanja režija.
Mnogi nazivaju udrugu “Zadarski potrošač” kako bi se informirali kada nastupa zastara za pojedine račune i na koji način mogu iskoristiti tu pravnu formulu, uglavnom temeljenu na Zakonu o obveznim odnosima, kaže Zoran Knežević, predsjednik “Zadarskog potrošača”.
– Građani traže točne informacije kada nastupa zastara za pojedini račun ili obvezu koju imaju. Teško ih je u tome precizno savjetovati jer neke tvrtke imaju i neka svoja interna pravila, a zastare se i razlikuju za različite obveze. Kako bi izbjegli zbrku ili dali krivi odgovor potrošače uglavnom upućujemo na odredbe zakona u kojima mogu naći odgovore ili im savjetujemo da nazovu naš savez koji ima pravnike za ta pitanja – kaže Knežević, dodajući kako takvih upita u zadnje vrijeme ima sve više, u pravilu gotovo svaki dan.
Ovrhe i plaćanje na rate
Igor Crvarić, magistar prava iz Splita koji radi kao zastupnik potrošača, slovi kao ekspert za pitanja zastara.
– Najviše je upita za plaćanje pričuve u stambenim zgradama, RTV pretplate, zatim raznih naručenih publikacija, računa HEP-a i telefona. Prema Zakonu o obveznim odnosima za pričuvu zastara nastupa poslije tri godine, za periodične publikacije i TV pretplatu godinu dana, kao i za račune HEP-a. Zastara je važna zbog čuvanja uplatnica. Dok ne nastupi zastara, potrebno je čuvati uplatnice o plaćenom računu zbog dokazivanja plaćenih obveza.
– Također je važno da zastara nastupa po prigovoru stranaka, ako se ne pozovete na zastaru, ona ne nastupa automatski. Ako ste tuženi, primjerice za neplaćanje pričuve, počinje zastara za izvršenje po sudskom rješenju koja traje deset godina. Dužnik mora voditi računa o zastari – upozorava Crvarić.
Direktor zadarskog Vodovoda Hrvoje Patrk kaže kako su mali izgledi da se netko izvuče zastarom za neplaćene račune vode.
– Zastara za domaćinstva iznosi godinu dana, a za gospodarstvo tri godine. Građani nam duguju oko 17 milijuna kuna za utrošenu vodu. Mjesec dana prije nego što račun ode u zastaru, šalje se zahtjev za ovrhom prema javnom bilježniku i tu priča sa zastarom za nas prestaje. Računalo to samo izbaci automatski, tako da nema šanse da se netko izvuče sa zastarom. Postoje neki slučajevi kao što je smrtni slučaj dužnika, ali u većini dugovanja nastupa ovrha. Doduše izvršenja na sudovima idu jako sporo, iako se nešto ubrzalo prebacivanjem na javne bilježnike – ističe Patrk.
I većina drugih tvrtki pazi na istek zastare, pa se u većini slučajeva dužnici zastarom ipak ne mogu izvući, već moraju platiti račune ili se u najboljem slučaju dogovoriti oko plaćanja duga na rate.
