Sektor ekološke poljoprivrede jedan je od rijetkih sektora koji bilježi pozitivni ekonomski rast usprkos trenutnoj ekonomskoj stagnaciji u svijetu. Kako bi podržali rast i zamah eko-poljoprivrede u Dalmaciji i Hrvatskoj, ali i educirali i savjetovali poljoprivrednike o konkretnim temama ekološkog uzgoja, Projekt COAST Programa Ujedinjenih naroda za razvoj (UNDP) u suradnji s Upravnim odjelom za poljoprivredu Zadarske županije i Udugom ekoloških proizvođača Dalmacije DALMACIJA EKO organizirali su seminar o ekološkoj poljoprivredi „Zlatna pravila eko maslinarstva i eko vinogradarstva”. Seminar je održan 28. listopada u Zadru u prostorima Zadarske županije.
Župan Zadarske županije mag.iur. Stipe Zrilić otvorio je seminar riječima: „Veseli nas što broj poljoprivrednih proizvođača s izvršenim ekološkim nadzorom, odnosno s registriranim ekološkim proizvodom svake godine raste. S ponosom možemo istaknuti da od četiriju dalmatinskih županija naša županija ima najviše površina pod ekološkim nadzorom, a u Upisnik ekoloških proizvođača do sada je upisano 47 proizvođača iz Zadarske županije s ukupno 833 ha poljoprivrednih površina”.
Seminar na kojem je sudjelovalo oko 50-ak poljoprivrednika i predstavnika gradskih uprava s područja Zadarske županije dio je provedbe prioritetnih mjera Akcijskog plana za razvoj ekološke poljoprivrede i proizvodnje hrane u Dalmaciji koji je proveden u okviru COAST programa. Stručnjak za ekološku poljoprivredu Projekta COAST, Ranko Tadić upoznao je polaznike seminara o važnosti i osnovnim načelima ekološke poljoprivrede i proizvodnje ekološke hrane te se osvrnuo na tržište i trendove u zemlji i svijetu. „Unatoč nesumnjivim prirodnim preduvjetima za razvitak ekološke poljoprivrede, i posebice jasno izraženoj agroekološkoj raznolikosti nacionalnog poljoprivrednog prostora, mora se ustanoviti kako Hrvatska ulazi u skupinu rijetkih europskih zemalja u kojima je ovaj vid poljoprivredne proizvodnje još uvijek nedovoljno razvijen. Ipak, optimizam budi činjenica da je broj registriranih hrvatskih eko-proizvođača u porastu te je prešao magičnu granicu od tisuću registriranih eko-proizvođača”, rekao je Ranko Tadić. Dodao je da je koncem 2009. godine u Hrvatskoj bilo registrirano ukupno 14.193 ha poljoprivrednog zemljišta pod stručnim ekološkom nadzorom, uključujući i površine u prijelaznom razdoblju, a najveći broj ekološki-obrađenih površina zabilježila je Osječko-baranjska županija (3.694 ha). Najveće svjetsko tržište eko-hrane je europsko s procijenjenih 26 milijardi USD u 2008. godini.
Prisutni poljoprivrednici imali su priliku educirati se o konkretnim temama eko uzgoja i proizvodnje, od odabira sadnica i loznih crijepova, načina rezidbe, formiranja krošnje i berbe, očuvanja prisutnog biljnog i životinjskog svijeta i odlika tradicije do primjene metoda poboljšavanja plodnosti tla, preporučene i dozvoljene gnojidbe, navodnjavanja te brige o kakvoći finalnih proizvoda. Predavanje o ekološkom maslinarstvu i vinogradarstvu održao je Ivan Mihovilović, s Odjela za poljoprivredu, Veleučilište u Rijeci, posebno se osvrnuvši na razlike u ekološkoj i konvencionalnoj poljoprivredi, dok je Josip Ražov, s Odjela za poljodjelstvo i akvakulturu Sredozemlja sa Sveučilišta u Zadru, prisutne savjetovao o načinima ekološke zaštite vinove loze i masline. „U ekološkoj proizvodnji i zaštiti naglasak je u prvom redu na bioraznolikosti koja je preduvjet za ekološku proizvodnju. Tek iza toga u obzir dolaze zakonom dozvoljena zaštitna sredstva i sredstva za podizanje otpornosti biljke”, istaknuo je Josip Ražov.
Dalmacija bilježi pozitivne promjene u eko poljoprivredi. Broj eko proizvođača i eko hektara u stalnom je porastu, a osnovane su i udruga DALMACIJA EKO koja okuplja ekološke proizvođače Dalmacije te županijska povjerenstva za razvoj eko poljoprivrede.
„Stalnom edukacijom sadašnjih proizvođača i animiranjem ostalih mogu se napraviti znatniji pomaci”, rekla je Gordana Dragun iz Hrvatskog zavoda za poljoprivrednu savjetodavnu službu te dodala:„Tihi izvoz” ili turistička potrošnja prednost je koju naši proizvođači moraju prepoznati i iskoristiti, te mu ponuditi prepoznatljiv eko proizvod”.
Snježana Mihinica, suradnica u Projektu COAST, podsjetila je da je potražnja za eko hranom još uvijek veća nego ponuda te da je to prilika koju bi poljoprivrednici trebali
iskoristiti, kao i biti motivirani ostalim prednostima ekološke poljoprivrede koje možemo sažeti sloganom europske promotivne kampanje: „Ekološka poljoprivreda. Dobra za prirodu. Dobra za tebe”.