Posljednje izvješće Europske komisije o Hrvatskoj, koje će biti objavljeno 9. studenoga, moglo bi, kako saznaje Globus iz dobro obaviještenih diplomatskih izvora, donijeti neke vrlo dramatične, neočekivano loše novosti. Predsjednik Europske komisije Jose Manuel Barroso probio je balon integracijske euforije izjavom da Hrvatska neće dobiti datum sve dok se ne okonča pregovarački proces. Bez datuma, ne vidi se konačni cilj, niti kad će on biti dostižan.
Europska komisija još želi dokaze koje Hrvatska mora isporučiti što prije.
Puno izazova. Barosso nedostatak datuma pravda unutarnjim dogovorom Unije koji nije striktno vezan za Hrvatsku, ali kandidatkinju za broj 28. u Uniji čini dodatno nervoznom. Posljednji inspekcijski izvještaj bit će, doznajemo, puno oštriji jer se objavljuje pred sam kraj pregovora. No, tajming ne treba relativizirati sadržaj opaski koje će se u njemu naći.
“Završetak pregovora moguć je sljedeće godine, ali ako Hrvatska pojača napore”, rekao je Barroso ističući da je Hrvatska napravila veliki napredak, no da je ostalo “puno izazova u najtežim poglavljima: reforma pravosuđa, borba protiv korupcije i organiziranog kriminala, procesuiranje ratnih zločina te izbjeglička i manjinska pitanja i puna suradnja s Haškim sudom ostaju ključni za pridruživanje EU-u.”
Barroso je posebno naglasio da su potrebni dokazi o provedbi reformi.
Posljednji trenutak. Dokazi, to znači da više nije dovoljno davati obećanja da će se situacija promijeniti nabolje.
Sada je trenutak, poručuju briselski dužnosnici, da se zbroje svi računi i riješi sve s čim se godinama (ili desetljećima) odugovlačilo.
Naime, uz prepoznavanje činjenice da je Hrvatska vrlo konkretno krenula u obračun s korupcijom, i podatak da situacija s brodogradilištima još nije obećavajuća, novi izvještaj iz Bruxellesa zabilježit će da Hrvatska nije dovoljno napravila po pitanju zaštite manjina, odnosno, “da prava i slobode treba još ozbiljnije shvatiti nego li se to shvaća u Hrvatskoj”, kako je to hrvatskim sugovornicima nedavno zorno predočio jedan visoko rangirani zapadnoeuropski diplomat.
Manjinsko pitanje. Odnosi se ovo, prije svega, na pitanje srpske manjine u Hrvatskoj.
Njihova prava, a to ne uključuje samo pravo na povratak nego i pravo na mirovinu, moraju, traži Bruxelles, biti zagarantirana i neoskrvnuta.
