Najavljena je izrada kriterija za novu mrežu srednjih škola, prema kojoj bi za pet godina, u školskoj godini 2015./16. Hrvatska imala najmanje pet tisuća gimnazijalaca manje nego što ih je upisala ove godine.
Osim toga, smatra se i da bi u gimnazije trebalo upisivati svu djecu koja to izaberu, a nakon prvog razreda obaviti selekciju, jer bi se tek tada na najbolji način prikazalo tko je za gimnaziju, a kome je ona preteška.
Ravnatelji zadarskih gimnazija, pak, s ovim novostima službeno nisu upoznati, ali slažu se da su promjena sustava i uvođenje novih pravila rada neophodni.
E-test
– Mi moramo naše obrazovanje prilagoditi uvjetima na tržištu rada jer činjenica je da zapravo stvaramo kadrove za Zavod za zapošljavanje. Što se tiče upisa u gimnazije, mislim da bi selekciju trebalo napraviti odmah prilikom upisivanja, jer ocjene nisu pravo mjerilo, kaže Ranko Artuković, ravnatelj Gimnazije Jurja Barakovića, napomenuvši kako smatra da bi škole već pri upisima trebale provesti vlastiti mali e-test putem kojeg će moći razlikovati dobre i one lošije učenike.
U obzir bi, kako pojašnjava Artuković, došla i papirnata print verzija takvih e-testova koji se mogu strojno ispraviti te automatski kreirati rang listu.
Naglasio je, također, kako je eventualna i često spominjana mala matura koja bi se provodila na kraju osnovnoškolskog obrazovanja zapravo veliki i skupi projekt, ali spomenuti e-test ne bi koštao ništa.
– To bi bio tzv. mini prijemni, test koji bi sadržavao po nekoliko nasumično odabranih, jednostavnih pitanja iz dva, tri ključna predmeta iz osnovne škole, a koja su bitna za srednju školu u koju se učenik želi upisati. Test bi itekako pomogao u selekciji kada bi se njegovi rezultati također bodovali prilikom upisa i to otprilike u 20-postotnom omjeru u odnosu na ocjene iz osnovne škole, smatra Artuković, napomenuvši kako je činjenica da pojedini učenici u gimnaziju “zalutaju” s katastrofalnim predznanjem i teško se snalaze u praćenju i razumijevanju gradiva zbog čega bi početna selekcija bila jako korisna za njih same.
Rade Šimičević, ravnatelj Gimnazije Vladimira Nazora navodi, pak, kako se u ovom slučaju zalaže za malu maturu u osnovnim školama čiji bi se rezultati, uz ocjene, također bodovali prilikom upisa u srednju školu.
– Mislim da bismo trebali započeti s promjenom sustava u osnovnim školama, a što smo zaobišli. Najprije smo krenuli s uvođenjem Bolonjskog procesa na fakultetima, zatim državne mature u srednjoškolskom obrazovanju i tako smo išli obrnutim smjerom, a trebali smo krenuti od osnovne škole, kazao je Šimičević, istaknuvši ipak kako ne može reći da se u Gimnaziju Vladimira Nazora često upisuju učenici koji za to nisu spremni, jer rezultati govore da je od 150 upisanih jedan učenik prešao u drugu školu, 15 učenika je išlo na popravni ispit i jedan učenik ponavlja razred i to zbog zdravstvenih razloga.
Pa iako je s tim zadovoljan, Šimičević u svojoj gimnaziji priželjkuje razinu izvrsnosti, atmosferu u kojoj će učenici biti željni znanja.
– Na državnoj maturi imali smo 100 učenika koji su upisali fakultete koji su im bili prvi izbor, što također govori o tome da sve funkcionira bolje kada se u sustav uvede reda. Zato mislim da je svako uvođenje pravila, kao što su i ovi najavljeni kriteriji za novu mrežu srednjih škola, pozitivni za sve. Jer, s dobro uređenim sustavom svi bismo bili zadovoljni, zaključuje Šimičević.
