U zakonu, koji je ublažen u odnosu na prvo čitanje, prijelazni rok u kojem se izjednačava dob za odlazak u starosnu mirovinu za žene i muškarce produljuje s deset na 20 godina. Drugim riječima, žene bi ubuduće u starosnu mirovinu odlazile s 65 godina života, ali tek od 2030.
Nakon rekacija oporbe i sindikata, ublažena je i penalizacija odlaska u prijevremenu mirovinu pa će se u obzir uzimati i radni staž, dok će se za pet godina ranijeg umirovljenja mirovine smanjiti od devet do 20 posto.
Kao razloge za izmjene zakona državni tajnik u Ministarstvu gospodarstva Krešimir Rožman naveo je odluku Ustavnog suda o izjednačavanju uvjeta za odlazak u mirovinu za oba spola, nepovoljni omjer umirovljenika i radnika, te destimuliranje prijevremenog umirovljenja.
‘Što treba učiniti izvršna vlast kad ima ovakvu odluku Ustavnog suda – mijenjati zakon onako kako kaže Ustavni sud ili nalaziti neke mogućnosti da se to izigra. Ja bih rekao da se mora ići s prijedlogom zakona i oko toga za mene nema pogovora’, poručio je Rožman.
S tim, ali i s odlukom Ustavnog suda možda bi se i složila SDP-ova Gordana Sobol kada bi živjeli u ‘idealnom svemiru’.
‘Odluka ne korespondira s hrvatskom realnošću u kojoj su žene još uvijek u itekako neravnopravnom i diskriminiranom položaju. Pritom se zanemaruju i odredbe Zakona o ravnopravnosti spolova pa predlažem Ustavnom sudu da ukine odredbe Zakona o ravnopravnosti spolova koje govore o pozitivnim mjerama diskriminacije. Neka ukine i proglasi neustavnim i odredbe Zakona o financiranju političkih stranaka, u kojem se za podzastupljeni spol dobiva 10 posto više sredstava’, sarkastično je rekla Sobol.
Na izjednačavanje uvjeta za mirovinu žena i muškaraca osvrnuo se i SDP-ov Davorko Vidović, koji je podsjetio da žene, između ostalog, brinu o starijim članovima kućanstva, ali i unucima.
‘Ako bismo sagledali sve moguće troškove koji mogu nastupiti onog trenutka kada nestane baka-servis, ako žene budu radile do 65 godine života, neće moći čuvati svoje unuke’, kazao je Vidović.
S druge strane za HSU-ovog Silvana Hrelju razlika između prvog i drugog čitanja zakona je samo što se jako loši prijedlog pretvorio u samo loš prijedlog.
‘Sve mi ovo liči, ovaj postupak oko ovog zakona, na trgovinu u supermarketima. Najprije dignem cijenu i onda idem akcijama to spuštati. Evo sad je upravo jedna akcija spuštanja, ali ne cijene nego kažnjavanja onih koji će otići u prijevremenu mirovinu’, smatra Hrelja.
Dok je oporba kritizirala zakon, hvalio ga je HDZ-ov Boris Kunst, koji je progovorio o pozitivnim trendovima u izjednačavanju omjera umirovljenika i radnika.
’30. rujna broj umirovljenika bio je 1 192 921, a broj osiguranika 1 517 737, tako da je odnos broja umirovljenika i osiguranika bio 1,27:1. Taj podatak spominjem jer je prije dva mjeseca kada smo raspravljali o ovom zakonu u prvom čitanju taj omjer bio 1,29:1′, pohvalio se Kunst.
Prema danas prihvaćenom amandmanu HDZ-a, novi zakon trebao bi na snagu stupiti s 1.studenim, no SDP-ov Vidović predložio je da se taj rok pomakne na 1. srpnja iduće godine. ‘To je minimum poštenja i korektonosti prema našim građanima. To nisu ljudi iz Azarbejdžana nego naši hrvatski ljudi. Mislim da im se trebaju stvoriti uvjeti da se oni pripreme i na korektan način izračunaju te mirovine, a ne da ih tjeramo u stampedo kao što se todogađalo proteklih mjeseci’, zaključio je Vidović.
