Prije nešto manje od dvije godina Hrvatska pošta provela je temeljitu unutarnju reorganizaciju u svom unutarnjem i teritorijalnom ustroju. Podjela koja je zbog organizacijskih potreba podijelila Hrvatsku na šest regija pokazala se izuzetno učinkovita i ona je ne samo jedini već i praktično primjenjiv model podjele Hrvatske koji se može suprotstaviti aktualnom prijedlogu zagrebačkog Ekonomskog instituta koji predviđa podjelu Hrvatske na sedam regija.
Već je dugo jasno da sadašnji županijski sistem upravljanja ne jamči kvalitetnu regionalnu samoupravu, već više pogoduje centralizaciji, pa su se i stručnjaci Ekonomskog instituta vodili nizom parametara koji ide u prilog ponuđenom prijedlogu. Ipak, odmah nakon prezentacije njihova prijedloga pojavile su se negativne reakcije političara i javnosti u nekim sadašnjim središtima županija, Zadru, primjerice, kojemu je još uvijek u lošem sjećanju tvorevina koja se zvala Zajednica općina Split.
U poštanskoj varijanti Lika ne može biti zasebna cjelina, već je bila presudna udaljenost naselja unutar mjesta. Tako su se u jednoj cjelini našli Zadar i Gospić (udaljenost 95 km), jer Lika ionako izgradnjom autoceste sve više gravitira Zadru, te Zadar i Šibenik (75 km).
Split i Dubrovnik čine najjužniju, dugu, a usku kopnenu zonu upravljanja s nizom većih i naseljenih otoka. Nema sumnje da je i varijanta HP-a, kada bi se pretvorila u politički prijedlog (ne treba zaboraviti da je studiju od Ekonomskog instituta naručila Vlada), imala i svojih pristaša i svojih protivnika.
Šibenčani su se, recimo, po površnim anketama radije priklonili Splitu nego Zadru, a zadarski gradonačelnik dr. Zvonimir Vrančić tvrdi da prenosi pravi stav Zadrana kad kaže:
– Život je sam od sebe stvorio nove suradnje i veze unutar gradova i mjesta na ovim prostorima, stvorile su se neke druge veze nego što su to bile u povijesnoj regiji Dalmacija.
Iz ove izjave više je nego jasno da Vrančić zastupa stav o tome da Zadru nije mjesto s druge tri dalmatinske županije te da je Zadar skloniji, ne samo poštanskoj, nego i izbornoj podjeli Hrvatske. Ne treba, naime, zaboraviti da 9. izbornu jedinicu čine Ličko-senjska, Zadarska i Šibensko-kninska te da je upravo u toj izbornoj jedinici HDZ i na zadnjim parlamentarnim izborima dobio presudnu bitku i deset zastupnika.
