Sveučilište u Zadru, Kulturni sabor Zagore i Matica Hrvatska-ogranak u Splitu organiziraju znanstveni skup s međunarodnim sudjelovanjem
Zagora između stočarsko-ratarske tradicije te procesa litoralizacije i globalizacije.
Prostor Zagore u suvremenim okolnostima urbanizacije, litoralizacije i globalizacije proživlja korjenitu preobrazbu. Područje bogate prirodne i kulturne baštine u sjeni je pozitivnih modernizacijskih procesa te u periferiji u odnosu na jezgru društveno-gospodarskih aktivnosti na nacionalnoj i regionalnoj razini. Bez obzira na značajne razlike u tumačenjima pojmova Zagora i Dalmatinska zagora, odnosno određivanju njihovog prostornog obuhvata, pripadnici različitih struka i znanstvenih područja su jedinstveni u ocjenama kako taj prostor predstavlja tipičan primjer tzv. problemskih i nedovoljno istraženih područja u Hrvatskoj.
Iako se nalazi u neposrednom zaleđu Splita ili drugog hrvatskog grada po veličini, Zagora ima obilježje gospodarski zaostalog i demografski ispražnjenog prostora. Intenzivno iseljavanje stanovništva, posebno radno i reproduktivno najsposobnijih skupina utjecalo je na smanjivanje stopa nataliteta (u brojnim selima u posljednjih nekoliko desetljeća nije uopće zabilježena pojava rađanja) i naglo povećanje stopa mortaliteta, a time i na izumiranje brojnih zaselaka i sela te na nepovoljni sastav stanovništva po dobi i spolu školskoj spremi, aktivnostima i sl. Osim za lokalne okvire demografski i gospodarski zapuštena Zagora predstavlja neprirodnu i opasnu činjenicu i za primorska središta jer se radi o njihovom prijelaznom prostoru prema širem nacionalnom i kontinentalnom zaleđu, ali i nekadašnjem izvoru radne snage i materijalnih dobara.
Cilj skupa
Analiza geografskih obilježja i gospodarskih mogućnosti Zagore, njezina povijesnog razvoja, etnografskih, kulturoloških i drugih posebnosti kako u ranijim stočarsko-ratarskim, tako i u suvremenim uvjetima litoralizacije i globalizacije s ciljem pronalaženja potpunijih odgovora i rješenja na aktualna pitanja o sudbine Zagore, a što u znatnoj mjeri utječe i na zbivanja u gospodarski i životno atraktivnijem primorskom pojasu, ali i u širim nacionalnim razmjerima. Nastojat će se dati i usporedba sa sličnim procesima u europskim sredozemnim regijama u Italiji, Francuskoj i Crnoj Gori.
Oblici rada
Skup će se održati u Dugopolju od 19. do 21. listopada 2010. Uz izlaganja i rasprave predviđeno je predstavljanje knjiga te razgledavanje dokumentacije i fotografija. Dio programa Znanstvenog skupa realizirat će se i na terenu tj. obilaskom i upoznavanjem zagorskog prostora.
