ZADAR– Gordana Dragun iz Poljoprivreden savjetodavne službe tvrdi kako se posljednjih petnaest godina podiglo više uzornih maslinika na otocima i na kopnu, a kako maslinari odnose titule šampiona na državnim i međunarodnim natjecanjima u kvaliteti maslinova ulja, sorte i zadarsko podneblje omogućuju maslinovo ulje svjetskog glasa.
Usporedo sa podizanjem nasada nicale su i suvremene uljare, koje uz pravovremenu berbu imaju odlučujuću ulogu kod dobivanja visokokvalitetnog ulja.
U Zadarskoj županiji registrirano je 26 privatnih uljara i 7 zadružnih. Prošle godine preradile su oko 5 tisuće tona ploda, a ove godine očekuje se znatno povećanje kao rezultat dolaska u rod mnogih nasada, ističe savjetodavka pred skori početak berbe maslina.
Uz, doista, veliki broj uljara čuvanje ili uskladištenje plodova od berbe do prerade nužno je izostaviti, a ubrane plodove izravno sa stabla nakon čišćenja primjesa prenijeti u uljaru i što žurnije preraditi. Svako odlaganje prerade pa i najzdravijih plodova i kad su najbolje čuvani i uskladišteni, imaju utjecaja na smanjenje kakvoće ulja.
Pravovremena berba, odnosno stupanj zrelosti ploda, jedan od važnijih čimbenika kvalitete maslinova ulja
Smatra se kako je najbolje započeti berbu kada je oko 50 % zelenih plodova, 40% poluzrelih (kožica djelomično obojena) i desetak posto zrelih kod maslina koje postupno dozrijevaju, a takva je naša najraširenija sorta oblica. Međutim, neke sorte brzo dozrijevaju i jednolično mijenjaju boju, te bi u tom slučaju „zakasnili” s berbom i o tome je potrebno voditi računa.
Ukoliko se masline uberu prerano dok su plodovi još zelene boje i nezreli dobije se ulje loše kakvoće, trpko i gorko, bez izraženih svojstava okusa i mirisa.
Mane rane berbe su dobivanje manje količine ulja i manji randman ulja. Kod kasne berbe dobijemo veću količinu ulja i veći randman ulja, ali takvo ulje ima manje klorofila, fenolnih sastojaka pa se teže čuva do potrošnje.
Berba maslina je spor posao i ukoliko ga plaćamo dobro znamo kako troškovi ručne berbe prelaze 50% vrijednosti ploda. Prosječan berač ubere dnevno bez ikakvih pomagala od 50 do 80 kg ploda. Danas postoje razna pomagala kojima povećavamo učinkovitost berbe do 30%. Tako se danas najčešće koriste plastični ručni češljevi raznih izvedbi. Međutim, u većim maslinicima sve više se koriste pneumatski češljevi na štapu različite duljine (od 0,5 do 2,5 m) koji se povlače kroz grančice, a učinak im je od 80-100 kg/sat.
Veliki maslinari u svijetu danas koriste mehaniziranu berbu pomoću posebnih strojeva – tresača, koji hvatačima zahvate granu ili deblo te od jake vibracije – trešnje najveći dio ploda padne na prethodno postavljenu mrežu za sakupljanje plodova.
Nakon što se plodovi uberu rukom ili strojem, ili kupljenjem s tla potrebno je odstraniti lišće, suhe i svježe grančice, dijelove kore i peteljke plodova, razne insekte (mrave, stjenice, paukove i dr.).
Očišćene plodove stavljamo u plastične sanduke koji na dnu i stranama imaju šupljine kroz koje ne mogu ispadati plodovi.
Na zdravom, neoštećenom, pravovremeno ubranom i žurno prerađenom plodu počiva visoka kakvoća maslinova ulja. Samo vrhunskom kakvoćom maslinovog ulja možemo steći prednost pred mnogo većim proizvođačima iz susjednih nam zemalja.
