Za uklanjanje ratnih ruševina, koje su vizualni, a potencijalno i sigurnosni problem, Zadar i Vukovar izabrali su dva različita načina: Zadar je raspisao javni natječaj i izabrao koncesionara kojega plaća, dok će u Vukovaru od idućega tjedna uklanjanje ruševina obavljati pripadnici Hrvatske vojske.
Vukovarska gradska uprava (koju vodi gradonačelnik iz SDP-a) i HV sve su već dogovorili i potpisali, a u ponedjeljak se očekuje završni dogovor po kojemu će HV osigurati ljude i strojeve, a Grad Vukovar će plaćati gorivo i troškove.
Otkako je u Zadru počela akcija uklanjanja ratnih ruševina, izabrani je koncesionar “Lavčević” na deponij u Diklu “prevezao” desetak od 60-ak kuća predviđenih za uklanjanje, a iz gradske mu se blagajne plaća 49 kuna za tonu odvezenog materijala.
– To je manje nego što su naše procjene govorile, pa smo postignutom cijenom vrlo zadovoljni. Uklanjanje jedne manje kuće košta nas oko 20 tisuća kuna, dok one veće zapadaju i do 50-ak tisuća kuna. Dosad smo riješili desetak objekata – kaže dogradonačelnik Dražen Grgurović, navodeći da su u posljednjih petnaestak dana u gradsku upravu stigle dvije nove suglasnosti vlasnika koji su pristali da im se o trošku Grada očiste parcele i uklone srušene kuće.
Iako Grgurović kaže da je u cijelom poslu najveći problem pronaći odgovarajuće pravno rješenje, svakako nije nevažno ni koliko će sve to stajati. Za vukovarski je model čuo, ali kaže da će Zadar nastaviti po svojem već izabranome modelu.
– Kod nas to traje deset godina, dosad su provođenje natječaja, financiranje i uklanjanje ruševina obavljala različita ministarstva, a nešto je išlo i preko Fonda za razvoj i obnovu Vukovara, ali kako ove godine nije bilo novca, postigli smo dogovor s HV-om – kaže Žaklina Pul iz vukovarske gradske uprave, te navodi da je Grad zadužen za dobivanje suglasnosti vlasnika za uklanjanje ruševina.
– Bez suglasnosti ništa nije moguće. Ovog trenutka imamo 75 objekata na listi i za sve njih su vlasnici dali suglasnost za rušenje i uklanjanje. Naši komunalni redari ili netko od građana signaliziraju nam koji su objekti potencijalno opasni za prolaznike, a mi potom tražimo suglasnost vlasnika, koju u velikoj većini slučajeva i dobivamo.
Odbijaju dati suglasnost uglavnom ljudi koji su pokrenuli proceduru za obnovu kuća pa im uklanjanje ruševina trenutno ne odgovara – objašnjava Pul. Po toj je proceduri u posljednjih deset godina u Vukovaru uklonjeno oko 500 objekata, većinom obiteljskih kuća.
I Srbi i Hrvati daju suglasnost
– Ljudi su neinformirani o programu uklanjanja ratnih ruševina. Neki od njih žive u Njemačkoj, Srbiji ili Australiji, pa ne znaju što se događa, a neke od njih nije ni briga za ruševine u Vukovaru. Što se nacionalne pripadnosti tiče, rekla bih da podjednak postotak suglasnosti dobivamo i od Srba i od Hrvata – kaže Žaklina Pul iz vukovarske gradske uprave.
