Kad je nedavno prestižni Newsweek, rangirajući na ljestici o 1 do 100 zemlje najugodnije za život, Hrvatsku smjestio na neočekivano visoko 28. mjesto, bilo je to veliko iznenađenje za mnoge. Iza Hrvatske se našlo čak 8 zemalja EU. Još veće iznenađenje bila je činjenica da se prema ocjenama zdravstvenog i obrazovnog sustava, o čijim manama svakodnevno pišu hrvatske novine, Hrvatska našla ispred Poljske, Slovačke i Mađarske, a tek malo iza Slovenije i Češke.
Primorčev ponos. Ocjenama Newsweeka zadovoljan je bio bivši ministar znanosti Dragan Primorac jer je i u ovoj rang ljestvici, po pitanju obrazovanja, pronašao pohvalu za veliki reformski projekt koji je promovirao u svom ministarskom mandatu – uvođenje Bolonje na hrvatska sveučilišta.
Prošlo je pet godina otkako je taj projekt započeo, dovoljno da se ocijene njegovi efekti, no podijeljena mišljenja akademske zajednice jednako su živa kao i tada.
Kao reforma, ona više nema alternativu, niti je moguć povratak na stari način studiranja zbog činjenice da je, od 1999. kada je pokrenut Bolonjski proces i 29 država potpisalo pristupanje reformi, taj broj povećan na 47.
Kritičari Bolonje ujedinjeni su u razmišljanjima da je reformom sveučilište postalo “tvornicom diploma” – od kojih one prvostupanjske često nemaju nikakvu praktičnu primjenu…Osim toga, boreći se za skupljanje ECTS bodova i ocjene, studenti su prisiljeni na neprekidan rad. Studiranje kao nekad, kada je ono podrazumijevalo i kampanjsko učenje, ali zato izvrstan društveni život i “selektivan” pristup predavanjima, potpuno će izumrijeti Bolonjom koja uvodi – red, rad i disciplinu.