ZADAR – Uz rebalans proračuna Vlada je i Sabor poslala i prijedlog da se u sljedeće dvije godine proračunski rashodi zadrže na ovogodišnjih 122,34 milijarde kuna. Iako to iz Vlade nitko izrijekom nije rekao, to znači da u sljedeće dvije godine u Hrvatskoj neće biti rasta penzija za 1,2 milijuna umirovljenika niti veća primanja može očekivati 240 tisuća zaposlenih u državnoj upravi i u javnom sektoru.
Takvog su raspleta nakon sastanka s premijerkom, kako su priznali, bili svjesni i sindikalni čelnici. Kako se u sljedeće dvije godine očekuje godišnja inflacija od dva do tri posto, to automatski znači da će gotovo 1,5 milijuna građana Hrvatske u tom razdoblju s istim iznosom mjesečnih primanja morati plaćati skuplje robe i usluge, odnosno da će njihov životni standard pasti. No, neće se to događati samo s onima koji rade za državu ili primaju mirovine, takav će se trend preliti i na većinu zaposlenih u realnom sektoru, bilo da rade u privatnim ili u poduzećima u državnom vlasništvu.
Svjesni su toga i u Vladi, pa neki naši sugovornici, uz uvjet da ostanu anonimni, ističu kako će kupovna moć građana sasvim sigurno oslabiti barem za onoliko koliko će rasti cijene najvažnijih komunalnih usluga i prehrambenih proizvoda. Uz brži oporavak svjetskog gospodarstva, priznaje naš izvor iz Vlade, rast će i cijene energenata i ostalih proizvoda, a to onda znači da barem oni koji su na proračunskoj plaći i umirovljenici imati realno manje novca.
Pritisak na kunu
Zdeslav Šantić, analitičar banke Splitske banke kaže da se u sljedeće tri godine ne može očekivati značajan rast plaća ni u realnom sektoru, te da će i nakon oporavka taj rast plaća morati biti manji od rasta produktivnosti ukoliko Hrvatska želi istinski napredak. S druge strane, rast cijena energenata, uzrokovat će porast većine cijena. Šantić upozorava i na to da će lokalne vlasti zbog minusa u svojim proračunima najvjerojatnije posegnuti za poskupljenjem komunalnih usluga, što će također utjecati na smanjenje kupovne moći građana, koji će trebati više novca za pokrivanje najosnovnijih potreba poput prehrane i stanovanja.
– Ne treba zaboraviti i na to da će zbog pridruživanju Europskoj uniji u ukidanju nulte stope poskupjeti i najvažniji prehrambeni proizvodi, ali da će država morati povećati ili uvesti nove trošarine, pa u sljedeće tri godine građani ne mogu očekivati da će im se standard popraviti, odgovara Šantić na pitanje kad bi građani Hrvatske mogli očekivati bolji standard. Dodatno opterećenje i ostvarenje crnog scenarija i snažan pad životnog standarda mogao bi se dogoditi u slučaju promjene tečaja kune, odnosno njezinog pada. Šantić ističe kako to nije vjerojatan rasplet, ali upozorava kako je pritisak na kunu veći što se Hrvatska više zadužuje.
Pokrenuti proizvodnju
Jedino što može utjecati na poboljšanje standarda u Hrvatskoj je pokretanje proizvodnje i nova zapošljavanje, upozorava Šantić jer dosadašnji rast standarda i osjećaj građana da postaju bogatiji, koji se najbolje vidi kroz porast vrijednosti nekretnina i automobila koje su kupovali, nije bio u skladu s produktivnosti u zemlji, pa će se u sljedeće tri godine te stvari korigirati i usklađivati. Da će kupovna moć građana padati uvjeren je i Goran Bakula iz NHS-a uz napomenu da je u prošloj godini kupovna moć već pala za 15 posto te da je u ovoj godini taj pad nastavljen za dodatnih pet posto.
Zaustavljanje srozavanja životnog standarda građana moguće je, smatra sindikalist Ozren Matijašević, ako banke prihvate ključnu ulogu u podržavanju poduzetništva kroz iste uvjete kreditiranja kakvi vrijede u matičnim zemljama tih poslovnih banka. Na taj način, uvjeren je Matijašević, kroz proizvodnju i novo zapošljavanje zaustavio bi se daljnji pad kupovne moći u Hrvatskoj
