ZADAR – Robna razmjena Hrvatske u prvom je polugodištu nastavila pozitivan trend te poslužila predsjednici Vlade Jadranki Kosor da u nedostatku drugih pozitivnih gospodarskih pokazatelja ukaže na to kao tračak svjetla u “tunelu”.
Državni Zavod za statistiku izračunao je u međuvremenu i raspored izvoza i uvoza po županijama u prvom polugodištu.
Uglavnom kao zemlja smo na 27 756 962 000 kuna vrijednosti izvoza lani, ove godine došli do 30 574 261 000 kuna. To je rast izvoza od 10,1 posto. Istovremeno je hrvatski robni uvoz od 56 577 531 000 pao na 52,206.112 ove godine u polugodištu, što pokazuje pad od 7,7 posto. Time je hrvatski robni izvoz došao na domak pokrivanja 60 posto robnog uvoza. Iako i sada za 40 posto ili dvije petine više roba uvozimo nego izvozimo to je za hrvatske pojmove jako dobro jer smo godinama izvozili oko 45 posto vrijednosti uvoza, a ostalo morali pokrivati devizama s drugih osnova (izvoz usluga, navlastito turizam, tranzit, doznake izvana, strana ulaganja i, naravno, devizno zaduživanje).
Zadarska županija
U takvim kretanjima u Zadarskoj je županiji vrijednost robnog izvoza s 574 812 000 lani u prvih šest mjeseci pala na 512 134 000 ove godine. Indeks 89,1 pokazuje upravo suprotnu tendenciju od prosjeka Hrvatske odnosno pad od 10,9 dok je u zemlji bilježen rast od 10,1 posto.
No, istovremeno je u gospodarstvu Zadarske županije uvoz roba od 509 979 000 u prvih šest mjeseci 2009. godine pao na 469 832 000 ove, odnosno za osam posto.
Time je Zadarska županija ostala u krugu pozitivnih u kretanju robne razmjene odnosno trgovinskoj bilanci.
Dakle Zadarska županija izvezla je roba za 45 milijuna kuna više nego uvezla ili gotovo 10 posto više.
No, opet se vraćajući stvarnim veličinama moramo kazati da je udjel Zadarske županije u izvozu s oko 500 milijuna na hrvatskih 30 milijardi na oko 1,7 posto. To je gotovo dvostruko manje od udjela koji bi zadarski kraj pripadao u drugim relevantnim hrvatskim kretanjima od oko tri posto.
Problem veličine
Više od Zadarske županije u apsolutnim iznosima izvezlo je mnoštvo županije, točnije i redom statistike: Zagrebačka županija, Krapinsko-zagorska, Sisačko-moslavačka, Karlovačka, Varaždinska, Koprivničko-križevačka, Primorsko-goranska, Osječko-baranjska, Šibensko-kninska, Vukovarsko-srijemska (neopisiv uzlet od 168 posto sigurno na radost svih u Hrvatskoj) Splitsko-dalmatinska, Istarska, Međimurska i Grad Zagreb, dakle velika većina od 14 u odnosu na ukupno 21 županiju i Zagreb.
Moramo primjetiti i ukupni zadarski doprinos u devizama koje se donose zemlji, a koji značajno prelazi naše veličine u zemlji. Naime, ovom treba dodati udjel Zadarske županije od oko 10 do 13 posto u hrvatskom turizmu pa dakle i tom prilivu. Tu je i ostali izvoz usluga na čelu s Tankerskom plovidbom. Slijede doznake naših zaposlenih ili koji žive vani, u čemu je počevši od pomoraca dalje prilog ove županije izniman.
Na drugoj je strani nevolja dezindustrijalizacije i premalog izvoza roba vezana uz činjenicu da se upravo gospodarstva oslonjena na proizvodnju isprepletenu s Europom i svijetom nadaju, s pravom, izlasku iz krize tijekom ove godine. Zadarska županija kasnit će, iako zahvaljujući turizmu i slugama nije upala u dno krize toliko snažno kao veći dio hrvatskih županija.
