ZADAR – Osim što će poskupjeti, kruh i pekarski proizvodi od ove će jeseni, otkrivaju našem listu pekari, morati sadržavati više aditiva, a pogotovo glutena, koji može biti štetan za one koji pate od nekog oblika alergije na gluten, a da za svoj problem niti ne znaju, dok je poguban za djecu koja boluju od glutenske enteropatije, odnosno celijakije.
Zbog ovogodišnjih poplava, naime, zrno pšenice, koja se sada nalazi na sušenju, daleko je manje od zrna potrebnog za ljudsku ishranu. No, kako je požeto manje pšenice nego prijašnjih godina, i to pšenice manjeg zrna, ono što bi inače išlo isključivo u stočnu prehranu, ići će na stolove hrvatskih kućanstava. Kako pak pojašnjavaju pekari, zato će i njima, zbog premalo prirodnog “ljepka” u pšenici, trebati i daleko više glutena, “ljepila” kojim se poboljšava podatnost tijesta.
Nutritivno jednako
Dodatni gluten, ostali aditivi, kao i skuplji energenti, zaključuju pekari, njima predstavljaju dodatan trošak u proizvodnji, zbog kojeg će najesen i tražiti poskupljenje svojih proizvoda. Kako prvo brašno dobiveno iz “stočnog”, malog zrna pšenice, očekuju u rujnu, pekari za tada najavljuju i pojačano dodavanje glutena, te više cijene.
“Ne znam kako ćemo drugačije napraviti kruh – ovakvo je žito namijenjeno, naime, stočnoj hrani, što znači da će i nama trebati više glutena i aditiva. Bez glutena su samo kukuruzni i raženi kruh, sve ostale vrste polubijelog i bijelog kruha gluten moraju imati”, ističe, između ostalih pekara, Renata Kruhar, donedavna predsjednica Richemont kluba, koji okuplja hrvatske pekare i slastičare. Prema njenim riječima, pojačani gluten ne znači nutritivno lošiji kruh, a alergični na gluten izbjegavati ionako moraju i najmanje količine ovog dodatka, tako da ni za njih opasnosti nema.
Osim troška za dodatne aditive, pekari poskupljenje najavljeno za jesen opravdavaju i veći troškovima za energente. Činjenica jest da je triput u ovoj godini gospodarstvu poskupio plin, no u svojoj proizvodnji pekari najviše koriste lož-ulje, neznatno plin, a struja im je potrebna samo za mješalice tijesta. Tako su barem napominjali početkom 2008. godine, kad su cijene nafte divljale, a oni zbog toga tražili višu cijenu kruha. Sada se opravdavaju plinom, za kojeg kažu da ga koriste malo, i strujom, čije je poskupljenje premijerka Jadranka Kosor nedavno “stopirala”.
Prema riječima članice upravog odbora Richemont kluba pekara, Renate Kruhan, zbog visoke otkupne cijene pšenice brašno će pekarima sa sadašnjih 1,90, porasti na 2,50 kuna po kilogramu, što je cijena s kojom pekari bez poskupljenja, kaže, ne mogu opstati.
Cijenu dižu marže
Udio brašna u cijeni kruha jest svega 15 do 20 posto, a kako se općenito od kilograma brašna naprave dva kruha od 600 do 700 grama, čak i da cijena pšenice iznosi dvije kune po kilogramu, a trenutačno je riječ o 1,20 kuna, kilogram brašna, prema uvriježenom omjeru, ne bi smio u maloprodaji biti skuplji od tri kune, niti kilogram kruha od šest. Kako, međutim, trgovci na maržama ubiru velik dio kolača, u ovom slučaju kruha, šest kuna već sada košta, primjerice, 700 grama polubijelog, odnosno pola kilograma bijelog kruha.
