BIOGRAD – Unatoč brojnim protivljenjima vezanim za izgradnju golf igrališta Baštijunski brig i primjedbi koje su uputili predstavnici Udruga BIOM i Eko Zadar te djelatnici PP Velebit, Ministarstvo zaštite okoliša, prostornog uređenja i graditeljstva ipak je donijelo rješenje o prihvaćanju Studije utjecaja na okoliš kojim tvrde kako projekt izgradnje golf terena nema negativan utjecaj na okoliš. Zanimljivo je da nitko od onih koji su uputili primjedbe Studiju nakon prepravljanja nisu vidjeli, a nisu dobili niti odgovore vezane za njihove primjedbe te ostaje pitanje što je to ministarstvo prihvatilo. Investitori tvrde kako navodnjavanje neće utjecati na vodu u Vranskom jezeru, a sukladno tome ni na promjenu ekosustava, dok ekolozi tvrde kako je to praktički nemoguće. Nakon što je ishodovana lokacijska dozvola, početak izgradnje golf igrališta očekuje se nakon što investitor Antun Mikec, vlasnik tvrtke VMD gradnja, ishodi građevinsku dozvolu te nakon što se odlagalište otpada Baštijunski brig sanira, odnosno najkasnije početkom iduće godine.
Ministarstvo bez odgovora
– Na primjedbe koje smo uputili nismo dobili odgovore i ne znamo kako je to riješeno, a ovo je sada konačno rješenje. Navodnjavanje golf igrališta u sušnim mjesecima moglo bi utjecati na promjenu cijelog ekosustava. Pa i bez navodnjavanja smo u sušnoj 2008. godini gotovo imali eko-katastrofu. Problem je krško tlo i more koje ulazi u jezero, smanjivanjem dotoka slatke vode ulazilo bi više mora i to bi bila eko-katastrofa, kazala nam je Ana Katalinić iz Parka prirode Vransko jezero ističući i kako zbog toga što nisu dobili odgovore ne znaju kako je riješen problem pesticida i gnojiva te kako će investitor jako teško uspjeti napraviti da ti otrovi ne ulaze u jezero.
– Ministarstvo je donijelo odluku i mi sada ne možemo više ništa, ne znamo što je dopušteno i voljeli bismo da su nam barem dali odgovore na primjedbe, kazala je Katalinić.
Ivan Budinski iz Udruge BIOM koja se bavi biološkim istraživanjima, zaštitom prirode, njenom promidžbom i popularizacijom, kazao nam je kako ni njima nisu stigli odgovori na primjedbe te da je u studiji bilo mnogo nelogičnosti.
Bez koristi za lokalno stanovništvo?
– Ljudi koji su napravili studiju nisu kompetentni i ono što su oni napravili mogao je bilo tko. Jedna od prijevara bila je i to što je izvršitelj rekao kako studija još nije gotova, a ako nije gotova, kako su napravili javnu raspravu? Unatoč protivljenjima o utjecaju na ornitofaunu, navodnjavanje te upotrebu pesticida i gnojiva, odgovori nam nikad nisu stigli i pitanje je što je to dopušteno, kazao nam je Budinski.
Mnoge su mogućnosti kako sve ovo može završiti i pitanje je tko će od golf igrališta imati korist. Lokalno stanovništvo sigurno ne, tvrde ekolozi. Navodnjavanje jednog golf igrališta s 18 rupa u prosjeku troši vode kao 8.000 domaćinstava, u EU ih je oko 6.200, a profitabilnih je vrlo malo. Ekološka proizvodnja voća i povrća će biti nemoguća u radijusu od 12 kilometara, a neke od prognoza ekologa kažu kako bi se nakon nekoliko neuspješnih “golf” godina moglo zatražiti i da se zemljište prenamijeni te da dobijemo nova apartmanska naselja. Je li golferizacija – apartmanizacija, za sada su samo nagađanja.
– Najgori scenarij može biti da se zbog velikog zalijevanja i korištenja voda u jezeru počne još zaslanjivati, što će promjeniti ekosustav i imati ogroman utjecaj na lokalno stanovništvo. Pitanje je koliko će gnojiva i pesticida završiti u jezeru te što će biti s pticama koje će pasti tu travu. Tisuće je stvari i scenarija koji se mogu dogoditi, kazao nam je Budinski te dodao kako bi bilo dobro ukoliko bi se investitora moglo obvezati na monitoring i praćenje stanja nakon osposobljavanja igrališta, jer to bi bio jedini način da se vidi utjecaj i smanji onečišćenje.
Jesu li i požari propaganda?
Posljednjih dana je odlagalište otpada gorilo, a dio ekologa postavlja i pitanje događa li se to s razlogom te jesu li požari u istom razdoblju ove i prošle godine svojevrsna poruka da su golf igrališta bolja od odlagališta. Korist lokalnog stanovništva izgradnjom ovakvog igrališta je zanemariva, a ulog onih koji tu žive dosta je visok.
Postavlja se i pitanje treba li Hrvatskoj 63, a Zadarskoj županiji čak devet golf igrališta koliko je planirano i kakav će to utjecaj imati na stanovnike Biograda N/M, Bokanjca, Tustice, Vrane, Ninskih Stanova, Šepurina, Ladine, Miranja Donjih i Župana. Dok se konstantno spominju podaci o Španjolskoj koja ima čak 300 golf igrališta, ne spominje se površina države koja je od Hrvatske veća 10 puta, pretjerana devastacija tih područja, kao ni upitan profit.
