Zadar opet postaje nacionalni slučaj? – piše u broju od 18. srpnja tršćanski Il Piccolo komentirajući sve snažniju medijsku i političku kampanju u Italiji koja je ponovno buknula nakon nedavnog susreta Josipovića, Napolitana i Turka u Trstu.
Cilj je kampanje dovršiti ono što je započeto, pa zamrznuto još 2001. godine u vezi sa Zlatnom medaljom posljednjoj talijanskoj upravi grada Zadra iz 1944., tj. u vezi s državnim odličjem što ga dodjeljuje predsjednik Italije.
Prije devet je godina tadašnji šef države Carlo Azeglio Ciampi dodijelio takvo odličje talijanskome Zadru, ali je nakon oštrih diplomatskih prosvjeda, koje je Rimu uputila Račanova Vlada, cijeli postupak “zamrznut”, tako da ni do danas nije održana ceremonija na kojoj je spomenuto odličje trebalo biti zakačeno na zastavu grada Zadra iz talijanskoga razdoblja.
Takav epilog priče umirio je hrvatsku diplomaciju, ali je duboko razočarao dio talijanske politike, posebice asocijacije esula koje su desetljećima lobirale za takvu odluku svojega šefa države.
No, od tadašnjeg diplomatskog prosvjeda nije imao konkretne koristi ni Zagreb, jer su odnosi sa susjednom Italijom zahladnjeli baš u vrijeme kad je podrška Rima za hrvatske europske ambicije bila gotovo presudna.
Devet godina poslije, utjecajni nacionalni list Corriere della Sera od 17. srpnja posvetio je priči o Zadru pune dvije stranice, prikazavši aktualnu lokalnu vlast u tom gradu neprijemčivom za kulturnu i nacionalnu raznolikost.
Autori teksta, Sergio Rizzo i Gian Antonio Stella, podsjećaju na to kako je dvojezični natpis pred zgradom Talijanske zajednice u Zadru razbijen iste večeri kad je postavljen nakon službenog otvaranja prostorija.
“Zadar, grad u kojem je izbrisan svaki trag” naslov je teksta u tiražnome Corriere della Sera koji govori i o brojnim teškoćama i preprekama na putu ostvarenja ideje o talijanskom vrtiću u današnjem Zadru, gradu u kojemu su do 1945. godine 85 posto stanovništva činili Talijani. Na Corriere se dan poslije, 18. srpnja, nadovezao i tršćanski Il Piccolo člankom “Zadar, ‘izbrisana’ svaka talijanska memorija”, u kojem poznati Zaratin Renzo de’Vidovich, čelnik esula iz Trsta, poručuje kako bi se nakon susreta Josipovića i Napolitana konačno mogao završiti postupak dodjele Zlatne medalje talijanskome Zadru.
Nakon simboličnog čina pomirenja trojice predsjednika, vrijeme je za konkretne pomake, kaže De’Vidovich vjerujući da se u novoj klimi prijateljstva neće ponoviti nesporazumi i sukobi iz 2001. godine. A te 2001. hrvatska je diplomacija zbog odluke o Zlatnoj medalji talijanskome Zadru prosvjedovala čak i prema Washingtonu, tražeći od prve sile svijeta da pritisne Rim kako bi odustao od dodjele odličja “fašističkoj upravi Zadra” s kraja Drugog svjetskog rata.
No, talijanska je strana odbacila svaki prigovor da je riječ o odličju fašizmu, nego gradu koji je u 54 saveznička bombardiranja sravnjen sa zemljom i iz kojega je izbjeglo na tisuće Talijana, do tada autohtonih građana te male talijanske provincije koja, kako kaže Ottavio Missoni, danas postoji samo u njegovoj “ljubavi i sjećanju”. Zadarski će esuli reći da je Zadar pod naletom savezničkih bombi 1943./44. pretvoren u “jadranski Dresden”.
− Držimo da su pitanja iz prošlosti, uključivši i pitanje dodjele odličja posljednjoj talijanskoj upravi grada Zadra 1943./44., zatvorena, te naglašavamo kako je od najviših političkih dužnosnika s obje strane u više navrata ponovljeno da dvije države žele graditi zajedničku europsku budućnost uz dijalog i toleranciju. Takva poruka o isticanju onih vrijednosti koje nas ujedinjuju odaslana je i prigodom nedavnog susreta predsjednika Italije, Hrvatske i Slovenije u Trstu − glasi odgovor koji smo dobili od Jandrokovićeva glasnogovornika Marija Draguna.
Zadar opet postaje nacionalni slučaj? – piše u broju od 18. srpnja tršćanski Il Piccolo komentirajući sve snažniju medijsku i političku kampanju u Italiji koja je ponovno buknula nakon nedavnog susreta Josipovića, Napolitana i Turka u Trstu.
Cilj je kampanje dovršiti ono što je započeto, pa zamrznuto još 2001. godine u vezi sa Zlatnom medaljom posljednjoj talijanskoj upravi grada Zadra iz 1944., tj. u vezi s državnim odličjem što ga dodjeljuje predsjednik Italije.
Prije devet je godina tadašnji šef države Carlo Azeglio Ciampi dodijelio takvo odličje talijanskome Zadru, ali je nakon oštrih diplomatskih prosvjeda, koje je Rimu uputila Račanova Vlada, cijeli postupak “zamrznut”, tako da ni do danas nije održana ceremonija na kojoj je spomenuto odličje trebalo biti zakačeno na zastavu grada Zadra iz talijanskoga razdoblja.
Takav epilog priče umirio je hrvatsku diplomaciju, ali je duboko razočarao dio talijanske politike, posebice asocijacije esula koje su desetljećima lobirale za takvu odluku svojega šefa države.
No, od tadašnjeg diplomatskog prosvjeda nije imao konkretne koristi ni Zagreb, jer su odnosi sa susjednom Italijom zahladnjeli baš u vrijeme kad je podrška Rima za hrvatske europske ambicije bila gotovo presudna.
Devet godina poslije, utjecajni nacionalni list Corriere della Sera od 17. srpnja posvetio je priči o Zadru pune dvije stranice, prikazavši aktualnu lokalnu vlast u tom gradu neprijemčivom za kulturnu i nacionalnu raznolikost.
Autori teksta, Sergio Rizzo i Gian Antonio Stella, podsjećaju na to kako je dvojezični natpis pred zgradom Talijanske zajednice u Zadru razbijen iste večeri kad je postavljen nakon službenog otvaranja prostorija.
“Zadar, grad u kojem je izbrisan svaki trag” naslov je teksta u tiražnome Corriere della Sera koji govori i o brojnim teškoćama i preprekama na putu ostvarenja ideje o talijanskom vrtiću u današnjem Zadru, gradu u kojemu su do 1945. godine 85 posto stanovništva činili Talijani. Na Corriere se dan poslije, 18. srpnja, nadovezao i tršćanski Il Piccolo člankom “Zadar, ‘izbrisana’ svaka talijanska memorija”, u kojem poznati Zaratin Renzo de’Vidovich, čelnik esula iz Trsta, poručuje kako bi se nakon susreta Josipovića i Napolitana konačno mogao završiti postupak dodjele Zlatne medalje talijanskome Zadru.
Nakon simboličnog čina pomirenja trojice predsjednika, vrijeme je za konkretne pomake, kaže De’Vidovich vjerujući da se u novoj klimi prijateljstva neće ponoviti nesporazumi i sukobi iz 2001. godine. A te 2001. hrvatska je diplomacija zbog odluke o Zlatnoj medalji talijanskome Zadru prosvjedovala čak i prema Washingtonu, tražeći od prve sile svijeta da pritisne Rim kako bi odustao od dodjele odličja “fašističkoj upravi Zadra” s kraja Drugog svjetskog rata.
No, talijanska je strana odbacila svaki prigovor da je riječ o odličju fašizmu, nego gradu koji je u 54 saveznička bombardiranja sravnjen sa zemljom i iz kojega je izbjeglo na tisuće Talijana, do tada autohtonih građana te male talijanske provincije koja, kako kaže Ottavio Missoni, danas postoji samo u njegovoj “ljubavi i sjećanju”. Zadarski će esuli reći da je Zadar pod naletom savezničkih bombi 1943./44. pretvoren u “jadranski Dresden”.
− Držimo da su pitanja iz prošlosti, uključivši i pitanje dodjele odličja posljednjoj talijanskoj upravi grada Zadra 1943./44., zatvorena, te naglašavamo kako je od najviših političkih dužnosnika s obje strane u više navrata ponovljeno da dvije države žele graditi zajedničku europsku budućnost uz dijalog i toleranciju. Takva poruka o isticanju onih vrijednosti koje nas ujedinjuju odaslana je i prigodom nedavnog susreta predsjednika Italije, Hrvatske i Slovenije u Trstu − glasi odgovor koji smo dobili od Jandrokovićeva glasnogovornika Marija Draguna.