Stopa prirodnog prirasta u 2009. bila je u Republici Hrvatskoj negativna i iznosila je -1,8 (-7 837 osoba). Negativno prirodno kretanje pokazuje i vitalni indeks (živorođeni na 100 umrlih), koji je iznosio 85,0. U Splitsko-dalmatinskoj županiji, Dubrovačko-neretvanskoj županiji, Međimurskoj županiji i Gradu Zagrebu bio je pozitivan prirodni prirast, a u svim ostalim županijama bio je negativan. Najveći negativni prirodni prirast bio je u Sisačko-moslavačkoj županiji, i to -969 uz vitalni indeks od 62,9.
Zadarska županija u prethodnoj godini nije, dakle, bila iznimka od lošeg pravila.
Ipak kada imamo višegodišnji pregled vidljivo je da je Zadarska županija u 2009. godini imala “manjak”, odnosno 39 više umrlih nego rođenih. I u 2007. bio je isti problem odnosno sa -117 još izraženiji. No ostale su godine u pregledu pozitivne. Dakle, vitalni indeks u Zadarskoj županiji u većini je godina iznad 100, odnosno pozitivan. U Splitsko-dalmatinskoj i Dubrovačko-neretvanskoj je stalno pozitivan, dok je u Međimurskoj i Gradu Zagrebu to tek sad trend.
U Zadarskoj županiji najveći “pozitivac” je Biograd s vitalnim indeksom od čak 146!?, Zadar je sa 126 iznimno dobar, dok su Benkovac i Nin u negativi približno koliko i Hrvatska, a Pag i Obrovac u izrazito niskom vitalnom indeksu svega nešto iznad 60 (što znači toliko rođenih na 100 umrlih).
Kada su općine u pitanju Pakoštane, Posedarje i Bibinje s preko 135 vode kolo. Mogli bismo kazati da je Povljana rekorder sa preko 175, ali tu su brojke više nego simbolične. Ipak opći rekord, ali uvjetovan očito doseljavanjem i prijavljivanjem mlađeg vitalnijeg stanovništva dogodio se Viru s indeksom 186!. Sukošan sa 113 vrlo je dobar, a Sveti Filip i Jakov na čak 147, Vrsi su sa 115 također dobre.
Kolan je “na svome” (100), Poličnik sa 102 blago iznad, Škabrnja na 96 i sl.
Golemo nestajanje stanovništva svjedoči niz općina i mjesta. Kod mnogih su vitalni indeksi oko 30 (toliko rođenih na 100 umrlih) i to: Starigrad, Sali, ali i Privlaka i Preko.