PAG– Nedavno održano Državno natjecanje u striži ovaca nije slučajno izabrano da bude upravo u ovom peri
Ovogodišnji natjecatelji pokazali su vještinu i brzinu šišanja ovaca u dvije tehnike striže, ručnim i električnim škarama. Ostrigli su na ovom natjecanju osamdesetak ovaca, međutim, vuna ovce ostala je po strani i kako stoji neće tako brzo dočekati da bude iskorištena sa svrhom. Nažalost, sudbina skoro stotinu kilograma vune koja je bila prosuta na školskom nogometnom igralištu u Kolanu, primjer je kako na stotine tisuća tona vune završava gotovo na svim područjima naše države.
Nema tkanja vune
Na problem neiskorištenost vune i neorganiziranog otkupa upozorio je ravnatelj Hrvatske poljoprivredne agencije Zdravko Barač. On je istaknuo kako se godišnje nakon striže ovaca na području Hrvatske proizvede oko 1.200 tona vune.
– Nažalost, najveći dio te sirovine ostaje neiskorištena, često truli na pašnjacima, suhozidima, kamenjaru. Ne treba zapostaviti da je problem neorganiziranog otkupa vune u Hrvatskoj prisutan gotovo 20 godina. U ta dva desetljeća u našoj državu ostalo je neiskorišteno preko 100.000 tona vune, rekao je Barač.
Razlog je taj što u Hrvatskoj interes za organizirani otkup vune ne postoji jer industrijske proizvodnje, tkanje vune gotova da nema. Pročelnica Ureda HPA Zadarske županije Dolores Barač kaže kako je na području županije registrirano 105.000 ovaca koje su u sustavu Državnog poticaja, a od tog broja na otoku Pagu je u sustavu poticaja 26.000 ovaca. Nakon striženja, godišnje se u našoj županiji proizvede gotovo 100.000 kilograma vune, na Pagu gotovo 35.000 kilograma.
– Nažalost, već desetak, a sigurno i više godina nema organiziranog otkupa vune. Jednostavno nema zainteresiranih otkupljivača. Jedno kratko vrijeme vunu je otkupljivala tvrtka „Vuna-promet”, međutim, kasnije se ta tvrtka nije pojavljivala. Ovčari na našem području i te kako su zainteresirani za otkup vune. Rado bi je dali i besplatno samo da je se riješe. Jer, velike količine koje dobije nakon striženja ovaca nemaju kamo zbrinuti, što im stvara i te kako otežavajući problem, navela je Barač.
Ne treba zapostaviti da je vuna sirovina koja ne nestaje tako lako. Ne može se uništiti niti paljenjem, a za njen prirodni proces propadanja potrebno je nekoliko desetljeća. Upravo ti razlozi govore da je na stotine tisuća tona odbačene vune u Hrvatskoj postalo ekološki problem.