ZAGREB- Je li virus što ga ove sezone prenosi krpelj mutirao i time postao opasniji nego proteklih godina pokušavaju otkriti stručnjaci Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo koji u svojim laboratorijima ispituju njegova svojstva.
Mikrobiološkim i serološkim testiranjem i ponavljanjem pojedinih ispitivanja pokušava se otkriti tajna koju je ove godine donijela sezona krpelja. Ne uspiju li hrvatski stručnjaci metodom RT-PCR i serološkim ispitivanjem otkriti moguće promjene na virusu, prepustit će to kolegama u Sloveniji ili Austriji, gdje će se obaviti sekvenciranje genoma virusa jer u Hrvatskoj zasad takav laboratorij ne postoji, kaže prof. dr. Gordana Mlinarić Galinović, voditeljica Službe za mikrobiologiju i virusologiju u HZJZ-u.
Naime, ovogodišnja sezona krpeljnog meningoencefalitisa izazvala je neuobičajenu pozornost javnosti zbog nekoliko teških pacijenata kod kojih je tijek bolesti doveo do kome, pa su priključeni na respirator ne bi li im se spasio život.
Danas su još uvijek četiri pacijenta u Infektivnoj klinici bila priključena na respirator. Drugim riječima, liječnici ne pamte da je krpelj izazvao tako težak tijek bolesti u Hrvatskoj. Voditeljica epidemiološke službe Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo, doc. dr. Ira Gjenero Margan, kaže da je u desetak proteklih godina bio samo jedan smrtni slučaj zbog krpeljnog meningoencefalitisa. Zasad nema naznaka epidemije jer su pacijenti koji su se liječili ili su još u Infektivnoj iz različitih endemičnih područja krpelji, a upravo je grupiranje pacijenata temelj za proglašenje epidemije.
Teško stanje dijela pacijenata razlog je što stručnjaci rade punom snagom ne bi li odgovorili na pitanje zašto se to događa, odnosno je li “ruska” varijanta virusa došla u naše krajeve ili je pak naš domaći promijenio ćud.
– Krpeljni meningoencefalitis je tvz. bifazna bolest. U prvoj fazi bolest se dokazuje mikrobiološkim pretraga, i to metodom RT-PCR (reverzibilna transkriptazna lančana reakcija polimeraze), kad se genom virusa može dokazati, a protutijela se još nisu razvila u krvi. No, problem je što u toj ranoj fazi pacijenti vrlo rijetko dolaze liječniku – kaže mikrobiologinja dr. Tatjana Vilibić Čavlek.
Protutijela u krvi
– Nakon što prođe prva faza bolesti virus se dokazuje specifičnim serološkim ispitivanjem, CSL metodom. Dokazuju se specifična protutijela u krvi, a najčešće se primjenjuje imunoenzimni test ELISA kojim se mogu dokazati IgM i IgG protutijela – kaže mikrobiologinja dr. Andrea Babić Erceg. IgM protutijela pojavljuju se u krvi tjedan dana nakon pojave simptoma bolesti i u krvi ostaju dva-tri mjeseca te ukazuju na akutnu fazu bolesti, dok IgG protutijela ostaju u krvi puno dulje i dokazuju da se infekcija preboljela.