ZADAR– Nakon što je magistarsku titulu stekao na Sveučilištu u Zadru Jadra Perinić obranio je doktorsku disertaciju na Filozofskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu.
Povjerenstvo za ocjenu i obranu doktorske disertacije pod naslovom ‘Javno mnijenje kao subjektivna značajka krizne situacije – Utjecaj medija i službi za odnose s javnošću na javno mnijenje’ bilo je u sastavu: prof. dr. sc. Damir Boras, predsjednik, te prof. dr. sc. Nada Zgrabljić Rotar i prof. dr. sc. Stjepan Malović, članovi povjerenstva.
Kako ste došli do odabira ove teme?
– Dva su pristupa ovom radu, profesionalni i znanstveni. S profesionalnog stanovišta događaj me je zanimao kao dugogodišnjeg profesionalnog zaposlenika na poslovima zaštite od požara. To je s jedne strane bila prednost u pristupu istraživanju, a s druge i otežavajuća okolnost jer se svakako u radu nisam namjeravao baviti poslovima istražnih organa. S druge, znastvene strane, pak, kao istraživač u polju društvenih znaosti, grana komunikologija, našao sam za potrebno da se temeljitije pozabavim događajem. Naime, upravo tih dana, a ponajviše u prvih nekoliko dana nakon tragedije, u medijima je bilo dosta toga krivo objavljeninformacija, zadiralo se u privatnost, fotofrafije nisu bile primjerene… što je sve zajedno, prema nekim mojim sumnjama moglo značajno utjecati na javno mnijenje.
O čemu je, dakle, riječ u disertaciji?
– U radu se s teorijskog i empirijskog stajališta sustavno sistematiziraju i analiziraju relevantni znanstveni uvidi u području javnog djelovanja medija i odnosa s javnošcu u kriznim situacijama. Upravo se pred medije i službe za odnose s javnošću u krizama postavljaju osobito složeni i odgovorni zadaci. Svaka pogrešna i nevjerodostojna informacija može uzrokovati višestruke i dalekosežne posljedice po javno mnijenje.
To je zbog toga jer javnost informacije uglavnom dobiva putem medija, a i kad stižu od drugih ljudi, one opet uglavnom potiču iz medija. Temeljem tih informacija javnost stvara mišljenje (javno mnijenje) o dogadajima i njihovim akterima. Na tim znanstvenim i stručnim spoznajama u radu se, pored teorijske rasprave, provodi empirijsko istraživanje medijskih objava na primjeru stradanja vatrogasaca na otoku Kornat krajem kolovoza 2007.
Istraživanje je većim dijelom potvrdilo postavljene hipoteze, prema kojima mediji mogu svojim objavama značajno utjecati na javno mnijenje. Ne toliko da javnosti „kažu što će misliti”, već više usmjeravanjem pažnje na teme o kojima ta ista javnost „treba misliti”. Iza takvih objava, koje ponekad teško optužuju ili eventualno otkrivaju neke „nove” činjenice važne za daljnji rasplet događaja, često stoji loša praksa nedovoljnog korištenja imenovanih službenih izvora informiranja, pozivanje na neimenovane izvore, netransparentno autorstvo i sl. Osim toga, vodeći se senzacionalizmom pokazuju sklonost objavljivanju neprovjerenih informacija, čime se ne samo obmanjuje javnost već i narušavaju bitni profesionalni novinarski standardi, ali i odredbe profesionalnog novinarskog kodeksa kad je riječ o etici novinarskog izvještavanja. Na taj se način javnost, namjerno ili nenamjerno, manipulirana, javlja kao subjektivna značajka krizne situacije. U istraživanom slučaju, tome je svakao doprinjela činjenica da su izostali službeni kanali komunikacije s javnostima i to u jednakoj mjeri sa strane vatrogasne organizacije, kao i Vlade RH, odnosno svih onih koji su neposredno bili involvirani u događaj.
Od 2008. vanjski je suradnik Sveučilišta u Dubrovniku na Odjelu za komunikologiju u izvođenju nastave na diplomskom studiju odnosa s javnošću, kolegij „Poslovno komuniciranje”. Stalno je zaposlen u Javnoj vatrogasnoj postrojbi grada Zadra od 1981.
