ZADAR – Ovogodišnji pregled 500 najvećih, s dodatkom i najuspješnijih, izdala je Fina s Večernjim listom, što se u partnerstvima već godinama mijenja. Nesumnjivo će neka druga izdanja slijediti. Ovaj pak standardni prikaz polazi od veličine prije svega rangiranjem tvrtki prema ukupnom prihodu.
Uvijek nas je zanimalo vidjeti kako Zadarska županija prolazi u takvim pregledima, a konstatirati moramo da se trendovi od ranije nastavljaju potencirano krizom još većom brzinom.
Dakle, ovaj pregled za 2009. godinu donosi novost – smanjenje prihoda i smanjenje dobiti. Prihoda oko sedam, dobiti čak 20 i više posto.
No, tendencija zbog koje gledamo regionalnu zastupljenost i njen odnos spram općeg kretanja nije se promijenila. Iz godine u godinu vrši se sve veća koncentracija odnosno uvećanje i za opstanak u društvu najvećih svake je godine neophodno značajno povećavati sredstva ili toneš. To “toneš” se već niz godina događa s privredom Zadarske županije. Potpuno točno bilo bi kazati da se to događa s gospodarstvima svih županija osim Zagreba.
Uostalom nekad davno Zadarska županija imala je Tankersku plovidbu koja je znala biti i u deset najvećih, a sada je to bitno pomaknuto. U prvih deset ionako nema nikog osim Zagreba, a tu su uz snažne nacionalne koncerne i tvrtke iz segmenta javnih društava, odnosno državne ili tvrtke s bitnim državnim udjelima. Tek na 12. mjestu u državi je tvrtka van Zagreba i to Vindija. Uvijek se sjetim historijata Plodina (15. tvrtka u zemlji prema prihodu), nekad Zadra a sada preostalog dijela s domicilom u Rijeci. No to je druga i stara priča.
Tankerska plovidba i Aluflexpack
Naime, Tankerska plovidba d.d. Zadar, uzdanica ove županije u ovakvim pregledima, na 87. mjestu je u zemlji s ukupnim prihodom od 916 milijuna kuna. To je pad prihoda od 23 posto u odnosu na 2008. godinu i u potpunosti je izraz svjetske brodarske krize. Još izrazitiji pokazatelj svjetske krize je pad dobiti od 99,9 posto s 325 milijuna na 166.000 kuna, a znajući svjetska kretanja u 2009. godini, te kretanja u našim brodarskim tvrtkama, valja ovaj rezultat smatrati – dobrim.
Na 123. mjestu u zemlji je opet već tradicionalno Aluflexpack s 596 milijuna kuna, umjesto gotovo 700 godinu prije, što je pad prihoda od 15 posto. Da ne ostane neprimjećena velika vijest kažimo da je nakon dugog niza godina (od transformacije i privatizacije Folijaplasta) ova tvrtka iskazivanje gubitaka konačno zamijenila iskazom dobiti – i to u ovoj nesretnoj godini. Dobit je iskazana sa 630.000 kuna. Tvrtka ima 400 zaposlenih i za titulu najveće proizvodne tvrtke u Zadarskoj županiji se hvata s Adriom, a temeljno je izvozna. Tankerska plovidba, prije spomenuta, ne radi robe već usluge, ali je u njima 100 posto izvozna.
Ostalih šest
Na 249. mjestu također već tradicionalno je Sonik s 296,5 milijuna prihoda, što je u neobičnoj godini neobično jer je zabilježen rast prihoda od 4,1 posto. S 5,5 milijuna kuna dobit im je rasla 120 posto, a s preko 500 zaposlenih najveća su pretežito trgovačka domicilna kuća u Zadru. Na 347. mjestu opet tradicionalno, ali sa sve većim zaostajanjem, je Bakmaz s 209 milijuna prihoda i on sa simboličnim rastom od 0,2 posto te sa 4,7 milijuna kuna dobiti identičnom godini prije i sa 300 zaposlenih.
Iz ovakve statistike mogli bi zaključiti da su trgovci preživjeli godinu bez stresa. No ako znamo da je upravo u trgovini došlo do bitnog pada prihoda u zemlji, onda to nije baš jednoznačno i jednostavno. Istina je da je prehrana manje padala od specijalnijih i trajnijih dobara u trgovini (automobili, namještaj, odjeća i obuća, o stanovima da ne govorimo).
Na 425. mjestu prema visini ukupnog prihoda u zemlji smjestio se Bure Commerce Biograd sa 176 milijuna kuna prihoda uz pad od 3,5 posto te s 2,1 milijun kuna dobiti s padom od 65 posto. Zapošljava 165 radnika. Turisthtotel Zadar zauzeo je 449. mjesto kao prva ovdašnja turistička tvrtka sa 171 milijun kuna prihoda, dok je s dobiti prije oporezivanja od 40 milijuna vrh Zadarske županije. Na bazi sata rada imaju 418 zaposlenih.
Tu su još i Nin Elektrocommerce, sada sa sjedištem u Poličniku, na 473. mjestu zahvaljujući prihodu od 163 milijuna kuna (pad prihoda prelazio je 30 posto na godišnjoj razini). Njima je dobit pala 99 posto i svela se na 153.000 kuna, a angažiraju preko 140 radnika. Adria je na 489. mjestu s oko 160 milijuna kuna, odnosno padom od 20 posto te 3,4 milijuna kuna dobiti. Kad spominjemo Adriu, a svjedočili smo njihovim nadajmo se kratkotrajnim problemima s isplatom plaća, onda moramo kazati ono što vrijedi i za većinu prije spomenutih tvrtki – da je u Hrvatskoj lani (nažalost ove godine i gore) bio strahovit problem održavati tekuću likvidnost dakle naplaćivati se, neovisno rezultatima tvrtke. Adria je smanjila broj zaposlenih na i dalje moćnih 414, te zadržala primat u broju zaposlenih među proizvodnim tvrtkama u Zadarskoj županiji.
Na 1,6 posto
Rekapitulacijom dolazimo do toga da Zadarska županija u 500 najvećih u zemlji ima osam tvrtki, što je gledano krajnje banalizirano 1,6 posto ukupnog broja tvrtki obuhvaćenih ovim pregledom. To je manje od pripadajućeg udjela Zadarske županije u svim ostalim parametrima u zemlji. U prvih sto imamo jednu tvrtku, u prvih 250 tri tvrtke.
Ove je godine za ući u društvo 500 najvećih valjalo premašiti 150 milijuna kuna prihoda. Većina tvrtki u Zadarskoj županiji to ne može ni sanjati. Ovo ostaje područje malog i srednjeg poduzetništva, a koncentracija se ne događa, kao što su rijetke i minimalne akvizicije, bilo na ovom ili drugim područjima, koje bi poduzele ovdašnje tvrtke. Uslijed toga, udjel Zadarske županije u ovim globalnim pregledima se umanjuje. Kazali smo kako, uz nešto časnih iznimki, taj zaključak vrijedi za sve osim Zagreba. Hrvatska je iznimno politički, fiskalno ali i gospodarski centralizirana zemlja. Zagreb nosi preko pola gospodarskih aktivnosti zemlje.
