U ponedjeljak 7. lipnja je, u organizaciji udruge „Eko-Zadar”, u Multimedijalnoj dvorani Gradske knjižnice Zadar održana javna tribina „Med i ljekovito bilje”. Na tribini su sudjelovali Nives Jurišić, vlasnica tvrtke „Jerkin” za preradu i prodaju ljekovitog bilja, Rade Nekić, suvlasnik obrta PTO „Nekić”, proizvođač ljekovitog bilja i inovator, dr.sc. Janja Filipi, profesorica na Veleučilištu „Marko Marulić” u Kninu, na Odjelu poljoprivrede krša, te predsjednica udruge „Eko-Zadar” Atana Grbić.
– Med koji se prodaje u trgovinama prolazi stroge analize i trebao bi biti siguran, kazala je dr.sc. Janja Filipi upozoravajući kako, na žalost, kupac meda nema načina utvrditi radi li se o nektarskom, laičkim rječnikom kazano „pravom medu” ili pak njegovom „falsifikatu” dobivenom hranjenjem pčela šećerom. Svi sudionici tribine, stoga su, kupcima preporučili nabavljanje meda kod proizvođača u koje su stekli povjerenje. Filipi je održala i iznimno zanimljivu prezentaciju „Pčele i okoliš” provevši, na dinamičan način, nazočne kroz povijest pčela do osvrta na bolesti koje prijete u suvremenom pčelarstvu. Također se moglo naučiti kako propolis, koji se sastoji od smole i balzama, pčelama služi za higijenu, a prodaje se otopljen u alkoholu iz razloga što je alkohol jedino prirodno otapalo propolisa koje za čovjeka nije otrovno.
– Matična mliječ sadrži 22 aminokiseline, ali teško ju je proizvesti i sačuvati jer je fotolabilna i termolabilna, i nakon 28 do 48 sati gubi svojstva. Na tržištu se nalazi u ampulama, u prahu i kapsulama, a važno je znati i kako ju pravilno uzeti, jer nije isto ukoliko se kroz slinu pošalje u krvotok, ili ako se provlači kroz želudac, kazala je Nives Jurišić napominjući kao je u tržišnoj ponudi matične mliječi teško na očigled prepoznati valjani proizvod.
Moglo se saznati i kako sva matična mliječ koja se može naći na hrvatskom tržištu dolazi iz Kine koja je najveći svjetski proizvođač, te kako u Hrvatskoj postoje pčelari koji je proizvode, ali ne plasiraju na tržište.
Predsjednica udruge „Eko-Zadar” Atana Grbić upozorila je na činjenu kako hrvatski tim koji pregovara o uvjetima ulaska u Europsku uniju nije polučio uspjeh u pokušaju zaštite pčele sivke, autohtone hrvatske vrste pčele.
– Kako će uvozne pčele koje su agresivnije utjecati na našu bioraznolikost nije poznato, kazala je Grbić dodajući kako su europski pregovarači zaštiti pčele sivke suprotstavili argument slobodnog kretanja roba kao vrednotu EU.
– To je delikatna tema i delikatna situacija. Naša autohtona pčela ima izuzetno dobre gospodarske odlike. To je prepoznato i u svijetu, rekla je Filipi izražavajući uvjerenje kako bi pčela sivka svoju europsku budućnost mogla naći u proizvodnji rojeva matica. Također je kazala kako je Slovenija u pregovorima s EU, iako nije uspjela u potpunosti zaštititi svoju pčelu sivku, uspjela osigurati 15 kilometara četvornih površne u koje nije dopušteno uvoziti druge vrste pčela.
