ZAGREB– Na ekonomske studije u Hrvatskoj i ove će se godine upisati oko od 8000 studenata, a na studije prava njih oko 3300. Većina tih studenata neće platiti školarinu jer je Vlada odlučila da svi redovni studenti upisani na neku od državnih visokoškolskih institucija ne participiraju u troškovima studija, barem ne na prvoj godini studija.
Bivši ministar znanosti i obrazovanja Dragan Primorac još je 2006. tražio od visokoškolskih ustanova da upisne kvote usklade s potrebama tržišta rada i upisnom praksom u drugim europskim zemljama. Pritom se upiralo prstom upravo u prevelike kvote na studijima ekonomije, prava, politologije i još nekih društvenih fakulteta koji obrazuju za suficitarna zanimanja. No, bitnih pomaka nije bilo. Dapače, u zadnjih 10 godina otvorene su brojne privatne škole čija se ponuda odnosi na područje ekonomije, prava i PR-a, pa su se ukupne kvote na tim studijima samo povećavale. Zbog svega se stekao dojam kako mlade u Hrvatskoj privlače isključivo društveno-humanistički studiji.
Liste želja generacije maturanata 2009./2010. ukazuju na nove trendove. Svaki se maturant mogao prijaviti na 10 studija, a po broju prijava najviše studenata ( njih 4353) konkurira za upis na studij građevinarstva na zagrebačkom Građevinskom fakultetu. Drugi je studij politologije, treći prava, četvrti studij novinarstva, a peti elektrotehnike i računarstva na zagrebačkom FER-u. Studij ekonomije po broju je prijavljenih tek 10. I to ne onaj zagrebački, nego studij poslovne ekonomije u Rijeci. Slijedi Ekonomski fakultet u Splitu, a tek onda u Zagrebu. Afera Indeks, ljetna škola i smjena dekana Tipurića, poljuljali su povjerenje u taj fakultet.
U isto je vrijeme najveći broj maturanata kao prvi izbor odabralo studije na FER-u. U Hrvatskoj se u posljednje vrijeme puno govori o tome kako je upravo ICT sektor ključan za izlazak iz krize i privlačenje stranih investicija. No, svih ovih godina Hrvatska nije stvorila uvjete za obrazovanje dovoljnog broja kadra iako ICT stručnjaci imaju sigurno mjesto na tržištu rada.
– Često čujemo da nam fali ICT stručnjaka. No fali nam i kadar kojeg FER ne proizvodi niti bi trebao – administratori mreža, programeri, sistemski inženjeri… Ljudi sa znanjem koje se stiče na FER-u ne treba 700 godišnje – kaže student FER-a Igor Canadi.
– Trebalo bi ostalima omogućiti školovanje za tražena ICT zanimanja, gdje će se podučavati praktična znanja i proučavati nove tehnologije popularne na tržištu rada. A FER bi trebao proizvoditi visoke inženjere koji će biti osposobljeni za rješavanje inženjerskih problema i razvoj novih tehnologija, vođe gospodarstva i modernog društva – kaže Igor Canadi.
Dekan FER-a prof. dr. Vedran Mornar je naglasio kako Hrvatska na tisuću stanovnika ima jednog informatičara, Slovenija ih ima tri, a EU pet. Svi fakulteti godišnje proizvedu između 600 i 700 diplomiranih inženjera elektrotehnike, računarstva i informatike, od čega polovicu FER.
Dio profesora na tom fakultetu smatra da uz pojačano finaciranje države FER ima prostora za povećanje upisnih kvota, no ima i onih koji smatraju kako je brojka od 650 studenata već sada prevelika.
– Na FER se ne bi smjelo upisati više od 350 studenata. Sve iznad utječe na pad kvalitete – tvrdi bivši ministar znanosti i profesor na FER-u Branko Jeren. Dekan zagrebačkog Građevinskog fakulteta prof. dr. Mladen Radujković smatra da je na pojačano zanimanje mladih za njihov studij utjecala spoznaja da inženjerskih struka nema dovoljno ni na europskom tržištu.
– Do sada smo imali tri prijave na jedno mjesto, no nikada 24 – rekao je Radujković. Smatra kako će svi koji se upiše na studij kad diplomiraju dobiti posao jer će kriza u građevinarstvu do tada proći.
Iznenađenje je ove godine i velik broj kandidata koji se natječu za upis na studij za buduće učitelje. Po ukupnom broju prijava na učiteljski studij zagrebački je Učiteljski fakultet na devetom mjestu (čak je 49 kandidata koji se natječu za jedno mjesto). Prodekan za nastavu prof. dr. Ante Bežen kaže kako je to iznenađenje i za njih.
– Očito postoji jedan broj mladih ljudi koji unatoč svemu vole taj poziv. Drugi bi razlog mogao biti taj što je tu ipak riječ o javnoj službi u kojoj je lakše sačuvati posao – rekao je Bežen.
