U online izdanju uglednog znanstvenog časopisa Science u četvrtak je objavljen znanstveni rad o kojem će se još dugo govoriti. Genetičar i vlasnik tvrtke Celera Genomics, Craig Venter, koji je prvi na svijetu sekvencirao ljudski genom, napravio je još jedan korak u razotkrivanju tajni života i njegova nastanka.
Venter i njegov tim su u dugogodišnjem eksperimentu, koji je dosad stajao oko 40 milijuna dolara, konstruirali sintetski genom po uzoru na ‘genetski software’ jedne bakterije, te ga ubacili u stanicu domaćina. Mikrob koji je nastao u procesu poprimio je izgled i, što je još važnije, ‘ponašanje’ koje odaje da njime upravlja njegova sintetska DNA.
Znanstvenici na Craigovom institutu u Marylandu i Kaliforniji nadaju se da bi sintetski stvorene bakterije jednog dana mogle proizvoditi prirodna goriva te spojeve korisne u izradi cjepiva, a možda čak i apsorbirati stakleničke plinove.
Ekipa okupljena oko dr. Ventera u ranijim je istraživanjima uspjela konstruirati sintetski genom bakterije, pri čemu su kopirali genom već postojeće bakterije Mycoplasma mycoides. Nakon toga uspješno su transplatirali genom iz jedne bakterije u drugu. U posljednjem eksperimentu uspjeli su spojiti svoja dva ranija uspjeha, te stvoriti ono što zovu ‘sintetskom stanicom’, iako je samo njezin genom potpuno sintetski.
Venter je svoj najnovije postignuće usporedio s izradom softwarea za rad živuće stanice. Istraživači su, naime, prvo dešifrirali genom bakterije Mycoplasma mycoides, da bi upotrebom ‘sintetske mašinerije’ kemijski konstruirali kopiju genoma. ‘Čim smo uspjeli ubaciti naš sintetski kromosom u stanicu domaćina, dobili smo nov, različit organizam. Čim taj novi software uđe u stanicu, stanica ga ‘čita’ i pretvara se u vrstu specificiranu u genetskom kodu’, rekao je Venter u razgovoru za BBC.
Nova bakterija replicirala se više od milijun puta, pri čemu su sve kopije sadržavale konstruiranu, sintetsku DNA koja ih je kontrolirala. ‘Ovo je prvi put u povijesti da sintetska DNA potpuno kontrolira stanicu. Po prvi puta na našoj planeti postoji organizam čiji roditelj je – računalo’, rekao je dr. Venter, koji je o svom poduhvatu obavijestio i Bijelu kuću.
No, kritičari kažu da su potencijalne koristi od sintetskih organizama precijenjene. Dr. Hellen Wallace iz Genewatch UK, organizacije koja prati razvoj tehnologije u genetici, tvrdi da bi nova sintetska bakterija mogla biti opasna.
‘Ako oslobodite nove organizme u okoliš, činite puno više štete nego koristi. Ne znate kako će se ponašati u okolišu. Venter se igra Boga ali on nije Bog nego čovjek i ponaša se kao čovjek – pokušava vratiti svoj novac uložen u ovu tehnologiju, te izbjeći regulaciju njezine primjene’, rekla je dr. Wallace.
Jedno je sigurno – o Venterovom revolucionarnom uspjehu još će puno govoriti u narednom periodu, a nesumnjivo će se otvoriti i mnoga etička pitanja oko stvaranja umjetnog života.
