RIJEKA – Najveći dohodak ili plaću od nesamostalnog rada na području Primorsko-goranske županije u prošloj je godini zaradio djelatnik u naftnoj inustriji, i ona iznosi 1,488 milijuna kuna na godišnjoj razini, što mjesečno daje iznos nešto više od 124 tisuće kuna, potvrdili su u riječkom Područnom uredu Porezne uprave.
Prema njihovoj top-listi najvećih dohodaka od nesamostalnog rada, dakle, zaposlenika tvrtki, te od samostalnog rada, odnosno obrta i slobodnih zanimanja. Kriterij je, pritom, da je u PGŽ prebivalište zaposlenika, a ne sjedište tvrtke. Na vrhu top-liste od nesamostalnog rada je dakle spomenuti »naftaš«, međutim zanimljivo je i da i drugo i treće mjesto po visini dohodaka također pripadaju radnicima u naftnoj industriji, s plaćama od po 1,05 milijuna kuna godišnje (drugi po redu), te 954 tisuće kuna godišnje (treći). Dakle, prema evidenciji Porezne uprave, prva tri mjesta u našoj županiji po visini plaća pripadaju naftašima. U Poreznoj nisu željeli približnije opisati o kojim se tvrtkama radi, samo su kazali da je moguće da to bude »sve što je vezano za naftu«. Na četvrtom i petom mjestu po visini dohodaka su djelatnici koji su zaposleni u tvrtkama koje se bave proizvodnjom. Naime, u Poreznoj su upravi djelatnost klasificirali samo kao »proizvodnja«, ne navodeći čega.
Lanjske najviše zarade nešto su niže u usporedbi s najvišim dohocima iz ranijih godina, što bi moglo ukazivati na to da je u nekim djelatnostima, koje su ranije bile »isturene« kao najbolje plaćene, kriza uzela svoj danak, kao primjerice u bankarstvu, gdje su dobiti još vrlo visoke, ali niže no prije, pa su i menadžerima malo srezani bonusi. Vezano s tim, može se primijetiti da dok su ranije na vrhu ljestvice najbolje plaćenih bili bankari, trgovci i slično, čini se da se ta struktura mijenja u korist proizvodnih djelatnosti. Nije zgoreg podsjetiti i da Porezna uprava ljestvicu sastavlja temeljem dohodaka koji su joj prijavljeni.
Nadalje, na top-listi najviših dohodaka obrtnika i »slobodnjaka« prvo mjesto za 2009. pripalo je osobi koja se bavi djelatnošću soboslikarskih i staklarskih radova s godišnjom zaradom nešto višom od 423 tisuće kuna. Slijedi postavljač instalacija za vodu, plin, grijanje i hlađenje s godišnjom zaradom oko 378,7 tisuća kuna, potom arhitekt sa zaradom oko 372,8 tisuća kuna, te osoba iz djelatnosti »barovi« (tako je službeno navela Porezna uprava a očito je riječ o kafićima, ugostiteljstvu) koja je zaradila više od 371 tisuću kuna. Na petom je mjestu osoba koja se bavi »ostalim građevinskim radovima«, dakle, građevinar s godišnjim dohotkom od 355,3 tisuća kuna.
