ZAGREB -Milinović je odgovorio predsjedniku Ivi Josipoviću, koji je ovih dana rekao da je trebalo ‘rezati bogatima, a ne invalidima’, da reforma jest socijalno osjetljiva te da će mu to dokazati na prezentaciji na Pantovčaku, iako je s tim ciljem već bio kod Josipovića.
Na skupu, na koji su došli ravnatelji i uprave bolnica, predstavnici županija, ali i neki ekonomisti, poput Ljube Jurčića, Milinović je rekao da besplatno dopunsko osiguranje ne gube djeca, trudnice, oboljeli od PTSP-a, HIV pozitivne osobe, dijalizirani, osobe s transplantiranim organima, osobe s malignim oboljenjima i oni s kroničnim psihijatrijskim bolestima. Besplatno dopunsko osiguranje, osim navedenih skupina, imat će i dobrovoljni davatelji krvi, muškarci za više od 35 davanja, a žene s više od 25, zatim darivatelji dijelova tijela u svrhu liječenja i stopostotni invalidi. Milinović je napomenuo da oni koji su početkom godine sklopili policu o besplatnom zdravstvenom osiguranju, a više ne spadaju u tu skupinu, imaju to pravo do isteka ugovora.
Ministar je priznao da zbog kritika iz redova oporbe zna noćima ne spavati. ‘Vlada je spremna prihvatiti sve dobre prijedloge’, kazao je Milinović i dodao: ‘Ako bismo za tri mjeseca našli bolje rješenje, ja bih bez dlake na jeziku rekao da ćemo to uvrstiti u reformu.’
Kaže da su mu na početku reforme, krajem 2008, govorili da on nije Šuker da traži načine financiranja i ušteda u zdravstvu. Onima koji su ga kritizirali govoreći da se reforma uglavnom usredotočila na Zagreb, Milinović odgovara da je došao red na glavni grad jer je spajanje bolnica već provedeno u Splitu i Rijeci. Dodao je da gotovo 50 posto zdravstvene zaštite u Hrvatskoj otpada na Zagreb.
Potom je Milinović kazao da će se pravi rezultati reforme vidjeti za pet, deset ili pak 20 godina. ‘To dokazuje da razmišljamo o budućnosti Hrvatske, bez obzira na to što je iduća godina i izborna’, kaže ministar, naglašavajući da neće podleći pritisku i odustati: ‘To je tvrd orah, ali ja sam fajter.’
Racionalizacija troškova zagrebačkih bolnica ostvarit će se na sljedeći način: objedinjavanjem javne nabave, koja iznosi 1,7 milijardi kuna, uštedjelo bi se deset posto od tog iznosa. Velika se ušteda planira i smanjenjem broja administrativnih radnika kojih je u zagrebačkim bolnicama trenutačno 1.228. Milinović je spomenuo apsurdnu situaciju – u bolnici koja ima dvostruko više zaposlenih dvostruko je manji broj administrativnih radnika te ističe da u pet godina planira 20 do 30 posto manje administrativnog osoblja. Tvrdi da će sindikati podržati ovu reformu jer nitko neće biti otpušten, nego će se smanjiti broj zaposlenih prirodnim odljevom koji iznosi dva do tri posto godišnje.
Smanjenjem broja uprava bolnica uštedjelo bi se 13,4 milijuna godišnje, što su plaće za 153 medicinske sestre ili 78 doktora. Reformom će tehničko osoblje bolnica biti zamijenjeno outsourcingom, čime se planira uštedjeti pet milijuna kuna.
Čak pola milijarde kuna uštedjelo se 21-postotnim smanjivanjem stope bolovanja, dok su se liste čekanja za specijalističke preglede smanjile za 30 do 50 posto.
Ne planira se ukinuti dopunski rad liječnika u privatnoj praksi, no kriteriji za to moraju biti jasni, a privatna praksa bit će zabranjena za ravnatelje i pomoćnike ravnatelja. U ugovoru, koji će se potpisivati na period od godine dana, morat će biti točno navedeno radno vrijeme kod privatnika, a iznos koji liječnik na taj način zaradi uplaćivat će se na račun bolnice koja će onda proslijediti novac samom liječniku.
Milinović je najavio da će se znatno ubrzati odobravanje liječenja skupim lijekovima te liječenje u inozemstvu. Postupak će nakon reforme trajati samo sedam dana.
