SPLIT – Otežano disanje, koje može dovesti do gušenja, suhi kašalj, začepljenost nosa, kihanje i suzenje očiju, najčešći su simptomi sezonskih alergija na pelud, od kojih, prema medicinskim statistikama, pati svaki treći Dalmatinac.
Odnosno, s obzirom da četiri dalmatinske županije, prema podacima Državnog zavoda za statistiku, ukupno imaju 861.482 stanovnika, lako se da izračunati kako alergije u Dalmaciji “guše” najmanje 287 tisuća osoba, što je za gotovo 100 tisuća više od ukupnog broja stanovnika Splita.
Liječnici upozoravaju i na tendenciju daljnjeg porasta tog broja, posebice među mladima, a razloge treba tražiti u sve višim temperaturama zraka, jer se, zbog efekta staklenika, sezona cvjetanja biljaka i rasta korova produljuje, pa se povećava i koncentracija peludi u zraku.
U Splitsko-dalmatinskoj županiji glavni uzročnik peludnih alergija, prema ispitivanjima u KBC-u Split, jest crkvina, biljka iz porodice kopriva, koja, kako ističe prof. dr. Slavica Cvitanović, predstojnica Klinike za plućne bolesti, sudjeluje u čak 65 posto pozitivnih nalaza.
Slijede zimzelena drveća čempres i crni bor, čija je sezona kraća od crkvinine, te ambrozija, karakteristični alergen u sjevernoj Hrvatskoj, koja se odnedavno raširila i po Dalmaciji.
– Najviše je ima u zapuštenom Sinjskom polju, ali je ima i u novijim gradskim naseljima, te Kaštelima, gdje je stigla zajedno s drvima koja su se dovozila iz Slavonije, kaže prof. dr. Cvitanović.
I pelud masline djeluje
Da je sezona alergija u punom jeku, potvrđuju i dugi, višemjesečni redovi za pregled u Pulmološko-alergološkoj ambulanti dubrovačke Opće bolnice koja skrbi o djeci alergičarima.
– Najčešći alergeni su drijenak, trave, maslina, te bor i čempres, pa su najmlađi alergičari zapravo ugroženi sve do početka sezone kupanja, kaže dr. Marija Radonić, voditeljica ambulante.
– Kako je riječ o bolesti koja se otkriva u najranijoj dobi, među našim pacijentima su i sasvim mala djeca, ali i tinejdžeri, koji su u ranoj dobi počeli s terapijama. Treba znati da su rinitis i astma bolesti koje se prate, i čim dijagnosticiramo jednu od njih, tražimo i drugu.
No, kvalitetnom terapijom u ranoj dobi često se može spriječiti razvoj astme nakon 50. godine živote, pojašnjava dr. Radonić.
Suzi Vatavuk, ravnateljica Zavoda za javno zdravstvo Šibensko-kninske županije, kaže kako su, kao i u cijelom svijetu, i na šibenskom području alergije uzrok 20 posto hitnih medicinskih dolazaka pacijenata, a dr. Eugenio Stoini, šef Dječjeg odjela Opće bolnice Šibenik, pak, potvrđuje kako proljetni dani dovode na odjel djecu alergičnu na pelud, biljni prah, pa čak i masline.
– Kada uz najčešće alergije, nevezane uz godišnje doba, kao što su astmatski bronhitis, kožne i alergije probavnog sustava, pridodamo i one svojstvene proljeću, po gruboj bih procjeni rekao da se postotak djece koju muče alergije penje na više od pet posto, zaključuje Stoini.
Zadarski Zavod za javno zdravstvo od 31. ožujka više ne ispituje koncentraciju peludnih zrnaca u zraku, jer je gradonačelnik Zadra Zvonimir Vrančić raskinuo oko 160.000 kuna vrijedan ugovor smatrajući da će periodična mjerenja koncentracije peludi biti dovoljna.
Podaci prikupljeni od 2006., otkako je na zgradu Interne postavljen uzorkovač za mjerenje koncentracije peludi, pokazuju porast, a po podacima Pulmološkog odjela Opće bolnice Zadar u porastu je i broj Zadrana alergičnih na peludi.
– Teško je govoriti o preciznim brojkama, ali među odraslim Zadranima najviše ih je kojima smetaju peludi trava i korova, a tek potom onih koji zdravstvenih problema imaju zbog peludi stabala. Sve veći je broj i alergija na ambroziju, među korovima je najzastupljenija crkvina, a među stablima čempres i maslina, navodi dr. Gordana Šimunov-Karuza s Pulmološkog odjela OB-a Zadar.
