ZAGREB – Večernji list u posjedu je nalaza Državnog ureda za reviziju o poslovanju Hrvatske radiotelevizije za 2008. godinu te pojedinih internih akata HRT-a a koji pokazuju da se Ravnateljstvo HRT-a knjigovodstvenim trikovima grčevito borilo da umjesto gubitka prikaže kakvu-takvu dobit.
Vanja Sutlić kao glavni ravnatelj i njegovi kolege očajnički su tražili načine da povelik minus, kršeći načela dobre knjigovodstvene prakse, nasilno pretvore u plus. Konkretno, Državna revizija tvrdi da je u 2008. HRT smanjio rezerviranja za moguće troškove prema sudskim postupcima za 10 milijuna kuna te rezerviranja za PDV u iznosu 29 milijuna kuna na temelju rješenja Porezne uprave iz 2002. iako je upravni postupak još bio u tijeku.
Tako su iskazali 29 milijuna kuna nepostojećih prihoda. Možda nije riječ o kažnjivom postupku, ali sasvim sigurno jest o neshvatljivoj neodgovornosti. Naime, Ravnateljstvo HRT-a ukidanjem rezervacija zažmirilo je na činjenicu da su se u tome trenutku vodili postupci protiv njihove kuće teški 105 milijuna kuna. No ni ta knjigovodstvena makinacija nije bila dovoljna V. Sutliću da za 2008. izvuče HRT iz knjigovodstvenog minusa te je još donio Odluku o vrijednosnom usklađivanju potraživanja od kupaca, čime je lažno, na papiru, uprihodovao 46 milijuna kuna. Samo zahvaljujući tim i sličnim knjigovodstvenim akrobacijama HRT je 2008. završio s dobiti od oko 4 milijuna kuna, umjesto s gubitkom od 60-ak milijuna kuna.
Još je više zabrinjavajuće da je trend neodgovornog knjigovođenja proces koji na HRT-u traje i zahuktava se iz godine u godinu. Primjerice, u 2006. potraživanja za nenaplaćenu pristojbu knjigovodstveno su se usklađivala svakih 120 dana, u 2007. rok za ispravak je produljen na 180 dana, a Vanja Sutlić potpisao je da to u 2008. bude 365 dana zato da se može skrivati iza nerealnih podataka o dobiti.
Što se tiče rezervacija za moguće štete od sudskih postupaka, HRT je u 2004. još bio normalna kompanija koja je za štete imala rezervacije u visini 71 posto šteta, 2005. u visini 67 posto šteta, u 2007. to je smanjeno na samo 8 posto, a u 2008. potpuno je ukinuto! Državni ured za reviziju nije mogao dobiti odgovor koji su bili kriteriji za takvo, sve neodgovornije rezerviranje za potencijalne štete, pa se također može pretpostaviti da je bivše ravnateljstvo na taj način umjesto gubitka žarko željelo prikazati dobit, a nije se bavilo stvarnim restrukturiranjem.
Dio izvješća Državne revizije o naplati i knjigovođenju HRT-ovih promidžbenih usluga posebno bode oči. Prvo, HRT je u 2008. uprihodovao 98 milijuna kuna ili čak 22,1 posto manje nego u godini prije te je tako ukupno zaradio 345 milijuna kuna. Pri tome revizorima nisu uopće objasnili zašto je evidencija ostvarene realizacije 65 milijuna kuna viša nego prihodi evidentirani u poslovnim knjigama, a suvisla objašnjenja nisu imali ni za politiku dampinških cijena, tj. raznoraznih velikih popusta na cijenu svojih oglasa.
Davali su 5 posto popusta na predujam od 2 milijuna kuna, na predujam od 30 milijuna kuna popust 15 posto, agencijski popust 15 posto, količinski popust 2 do 6 posto, 2 do 8 posto popusta na udio HTV-a u ukupnom proračunu oglašivača i 8 do 10 posto popusta na veći udio oglašavanja na HTV-u u odnosu na oglašavanje na drugim nacionalnim televizijama. Posljednja dva popusta dokaz su da se HRT sustavno bavio uništavanjem drugih medija, posebno komercijalnih televizija, te je kao javna TV postao predvodnik nelojalne konkurencije umjesto da se bavi onime za što dobiva pretplatnički novac.
