ZADAR– I dok su u sklopu Dana sociologije studentske udruga Antifjaka sociolozi analizirali studentski pokret kao društvenu činjenicu, studentica Filozofskog fakulteta u Zagrebu Andrea Milat jasno je dala do znanja da se akcije studenata nastavljaju.
U vrlo zanimljivim raspravama u Studentskom klubu Božo Lerotić studentski pokret koji je lani kulminirao blokadom fakulteta, označio je jednu prekretnicu društva bez obzira na medijski tretman kojeg je imao u medijima.
Sociolozi iz Zagreba Hajrudin Hromažić i Dean Duda, te Sven Marcelić sa zadarskog odjela sociologije upozorili su na različite aspekte stvaranja javnog mijenja o studentskoj pobuni, pri čemu su istaknuli EPH-a koji je i to događanje sveo na medijsku spektakularizaciju čije su perjanice u svojim kolumnama omalovažavale i ismijavali studente, a asistente nazivali „one s kozjom bradicoma”. Marcelić je tretman studenata u vodećim medijima čak usporedio s diskursom koji je izražen prema azijskim migrantima. Dakle, društvenoj skupini koja je ekonomski jalova i koja je prijetnja društvenom konsenzusom. – Kada ne igraju po pravilima sistema tada ih se isključuju po ekonomskom sistemu ranjivosti, kazao je Marcelić.
Studenti Filozofskog fakulteta prošli su tjedan bili u prosvjedu od kojeg nisu htjeli odustati samo zato što se mediji to prikazali da su oni protiv odluke Vlade o besplatnom studiranju za brucoše. – Pri tom su uspješnost i izvrsnost zamijenili na puko izvršavanje studenstkih obveza, upozorila je Andrea Milat, objašnjavajući kako se njihove akcije tempiraju u vrijeme kada se odlučuje o sudbini studenata u novoj akademskoj godini. Pa je tako skoro odlučeno kako će se i ove godine financirati diplomski studiji.
To je odluka koju ministarstvo ugovara sa sveučilištima iz godine u godinu, ukazala je dobro upućena studentica iz Zagreba podsjetivši kako je to Zagrebačko sveučilište htjelo naplaćivati jedan ECTS bod studentima diplomskih studija 250 kuna nakon čega studenti zagrebačkog FF kreću u pomno pripremanu akciju.
Uvođenje Bolonje kao reforme visokog školstva proizvela je sve problema studenata u Hrvatskoj kao i drugim europskim zemljama. U toj reformi imaju velikog udjela Svjetska banka i MMF, istaknula je Andera Milat.
Problem prvostupnika je svuda prisutan, a po njenoj ocjeni služi unifikaciji europskog tržišta odnosno proizvodnji „obrazovane” jeftine radne snage.
Znanje postaje roba – to je Bolonja – a znanje je podređeno tržištu ustvrdila je studentica zagrebačkog FF.
