ZADAR – O stresu, uzrocima i načinima kontroliranja stresa razgovarali smo s našim kolumnistom, prof. psihologije Borisom Blažinićem.
Iako se o stresu često govori i većina ljudi ga doživljava kao nešto normalno, malo ih zapravo razumije što on zapravo jest. “Često se ne razlikuje izvor stresa ili stresor od samog stresa ili stresne reakcije. Stres je psihosomatska reakcija, do koje dolazi kada neki događaj procijenimo opasnim i/ili prezahtjevnim. Stresor može biti sve što procjenjujemo opasnim za nas i nama važne ljude i stvar”, naglašava psiholog Blažinić.
“Danas nažalost ima previše distresa (negativni stres) i premalo eustresa (pozitivnog stresa), premalo ljudi radi ono u čemu su dobri i što vole, premalo je izazova i strasti na radnom mjestu. Eustres je začin života, ali distres, nažalost, često tiho samoubojstvo”, kaže naš sugovornik.
Stres mogu uzrokovati razni faktori; od fizikalnih (neadekvatni radni uvjeti, buka) i psiholoških (sustav vrijednosti, slika o sebi), preko bioloških (iscrpljivanje, bolesti) do socijalnih (loši odnosi i komunikacija, nesigurnost radnog mjesta). “Zapamtite i zamišljeni strahovi ili brige izazivaju stvarni stres!”, naglašava psiholog Blažinić.
Većinu vremena, veliki uzroci stresa mogu voditi izgaranju na poslu i zdravstvenim problemima, a stresna radna okolina može uzrokovati probleme na privatnom planu. Koji su najčešći uzroci poslovnog stresa?
* Nedostatak kontrole. Osjećaj kako zapravo nemate kontrolu nad vlastitim poslom ili poslovnim dužnostima najveći je uzrok stresa. Osobe koje ne vladaju svojim poslovnim obvezama najizloženiji su problemima sa zdravljem.
* Stres na posluPreviše odgovornosti. Preuzimanje dodatne odgovornosti i poslova iznimno je stresno. Situacija se pogoršava ako imate previše posla, a ne znate reći “ne” novim zadacima.
* Zadovoljstvom poslom i rezultatima. Ponosite li se onim što radite? Ako vas posao ne ispunjava, vrlo će vam vjerojatno biti stresan. I osjećaj nesigurnosti u poslovanju za velik broj ljudi također je izvor stresa.
* Nesigurnost oko poslovnih uloga. Ako niste sigurni što biste točno trebali raditi, kako se opis vašeg posla može promijeniti, ili koji su ciljevi vaše tvrtke, također ste podložni stresu.
* Loša komunikacija. Nesuglasice s kolegama, i na radnom mjestu općenito, često su uzrok stresnih situacija. Stres nastaje kada ne možete govoriti o svojim problemima, potrebama i brigama.
* Loši radni uvjeti. Neugodna ili opasna radna okolina, poput prevelike buke, prevelikog broja ljudi ili ergonomskih problema također su izvor stresa.
“Stresne situacije mogu utjecati i na psihičko i fizičko zdravlje osobe – od promjene ponašanja (tikovi, griženje noktiju, povećan ili smanjen apetit), promjena u mišljenju (problemi s koncentracijom i pamćenjem, konfuzije u mišljenju), emocionalnih promjena (nagle promjene raspoloženja, depresija), fizioloških promjena (pad imuniteta, smanjen libido) do, naravno, bolesti (kardiovaskularne bolesti, visoki tlak)”, kaže psiholog Blažinić.
Stresne situacijeStres na poslu možete smanjiti ako naučite kako raspolagati svojim vremenom i poslovnim obvezama. Dobro razmislite o stvarima i situacijama koje kod vas stvaraju stres. Zatim se usredotočite na stvari koje vam mogu pomoći u smanjenju napetosti.
Psiholog Blažinić predlaže sljedeće metode:
* Ukoliko imate kontrolu nad izvorom stresa, budite hrabri, suočite se i poduzmite akciju. Npr. ako vas netko živcira, ukažite to osobi, zauzmite se za sebe. Ako je izvor stresa prometna gužva – krenite ranije i izbjegnite je…
* Ukoliko nemate kontrolu nad izvorom stresa (što je najčešće) mijenjajte svoj stav, način na koji gledate na situaciju. Umjesto kao prijetnju ili gubitak, stresnu situaciju gledajte kao izazov.
* Ako ste već u stresu, barem nastojte umanjiti posljedice stresa. Zapamtite stres se nakuplja u tijelu. Postoji masu literature koja se time bavi – od tjelovježbe, tehnika opuštanja , prehrane do duhovnih vježbi.
Savjet za kraj? “Korisno je držati se uzrečice “bolje je spriječiti nego liječiti”. Dobrom analizom svojih navika možemo eliminirati većinu izvora stresa. Zaista smatram da je teško moguć život danas bez stresa, ali jednako tako smatram da bez njega nema izazova.”, zaključuje psiholog Blažinić.
