ZADAR – Možemo li zamisliti skupinu stranih turista kako upravo ulazi u najveći zadarski park, Perivoj Vladimira Nazora, a istodobno je tamo u igri nekoliko razreda osnovaca koji provode u parku školske sate u sklopu programa Škola u prirodi? Baš takvu sliku upotpunjenu i nizom drugih aktivnosti u parku mogli bismo uskoro i vidjeti.
To je dio projekta osmišljenog u komunalnoj tvrtki Nasadi, a koji bi Nasadi trebali i realizirati u suradnji s Javnom ustanovom za upravljanje zaštićenim dijelovima prirode na području Zadarske županije.
“Zeleni otok”
Projekt pod nazivom “Zeleni otok” je detaljiziran i s obzirom na to da se radi o spomeniku parkovne kulture zaštićenom još 1968. godine, upućen je s molbom za donacije na više adresa, od Ministarstva kulture, Hrvatske turističke zajednice do zadarskih vodećih instanci poput Županije, Grada Zadra i turističkih zajednica Grada i Županije.
Poznato je da ga je vrlo dobrim ocijenio gradonačelnik dr. Zvonimir Vrančić, a ostali vjerojatno još analiziraju. Naravno, nitko ne očekuje da se odmah krene u ostvarenje ovoga zanimljiva projekta, jer hrvatska financijska kriza je u punome jeku i trebat će čekati bolja vremena. Ali, projekt koji bi trebao postati još jedna zadarska atrakcija ne bi trebalo zaboraviti, već samo malo odgoditi.
O čemu se ovdje točno radi pitali smo direktora Nasada Hrvoja Grdovića koji je zapravo i osmislio ovaj projekt i sastavio kompletnu projektnu dokumentaciju, kao i okvirne troškovnike izgradnje i održavanja novoga, budućeg stanja.
– Projekt je osmišljen kao početak sustavne obnove ovoga perivoja kao spomenika parkovne arhitekture i to u hortikulturnome i turističko-kulturnom smislu i vraćanja njegove prvotne uloge, kao mjesta na kojemu su Zadrani i njihovi posjetitelji boravili u šetnji, odmoru ili susretima, pojasnio nam je Grdović i dodao da je šteta što je zbog dugogodišnje zapuštenosti i degradacije ovaj prirodni i kulturni zadarski spomenik u cijelosti izgubio svoju izvornu sliku gradskoga perivoja. Zbog toga su smišljene aktivnosti projekta usmjerene vraćanju života u perivoj i perivoja u život građana i to preko brojnih sadržaja.
Poznato je da su Zadrani ovaj perivoj još od 19. stoljeća nazivali “Zeleni otok” i ne samo zbog ondašnjih okolnih morskih kanala kojima je bila okružena utvrda Forte, na kojoj je nastao park, pa je i projekt dobio isto ime. Pa i zbog današnje njegove izoliranosti, dodaje Hrvoje Grdović.
Ukratko, projektom su predložene i glavne aktivnosti koje bi sanacijom i hortikulturnim uređenjem vratile građane u park. Sanacija bi bila osnovna stvar jer bi se po pravilima vrtlarske struke sredila sva stabla i to temeljena na povijesnoj matrici, kako bi parkovna cjelina dobila ugođaj koji je imao na vrhuncu svoga izgleda. U tome smislu bi se trebala obnoviti i fontana s ribnjakom i učiniti puno atraktivnijom nego što je današnja. Trebala bi znatno bolja javna rasvjeta, koja je danas nerijeto na nišanu vandala. Zato bi postojala i čuvarska služba.
Dječja igrališta
Nadalje, projekt predlaže da se tamo organizira i provodi Škola u prirodi za najmlađe Zadrane, predškolske i osnovnoškolske dobi, da se djeca tamo uče promatranju i razumijevanju prirode i kako se pravilno odnositi prema prirodi. Da se, uz ostalo u njihovim programima nađu povijesno-kulturne značajke perivoja i Zadra u cjelini. U perivoju bi trebala “izrasti” i dječja igrališta primjerena navedenoj dobi, gdje bi djeca dolazila s učiteljima, ali i s roditeljima. Isto tako i sportske naprave za djecu, kao i za sportaše i za one koji bi organizirano rekreativno trenirali.
U projektu se navodi i da bi se u perivoju postavile informativno-edukativne ploče s prirodnim i povijesnim podacima o parku, a cijeli projekt bi se mogao uklopiti i u razne tematske manifestacije gradske Turističke zajednice.
Prirodnih i povijesnih podataka o ovome velikom zadarskom parku, koji se proteže na čak 42.953 četvorna metra, ima podosta i sigurno je da bi zanimali njegove buduće posjetitelje. Današnji Perivoj Vladimira Nazora je pod imenom Park “Blažeković” podignut na nekadašnjoj gradskoj utvrdi Forte i to između 1888. i 1890. godine, a podigao ga je Dragutin Blažeković, austrijski namjesnik za Dalmaciju, koji je stolovao u Zadru, glavnome gradu Dalmacije.
Podsjetimo kratko da su još u 16. stoljeću, kada Zadrom vlada Mletačka Republika, zbog opasnosti od osmanlijskih sila koje se zalijeću sve do gradskih zidina, građeni čvrsti bastioni koji su štitili grad, tada otok, pa je tako u to vrijeme građena i utvrda Forte. Utvrda je bila omeđena morskim kanalima, a građani su perivoj nazivali “Zeleni otok”. A bio je zaista zelen, kako se to vidi na razglednicama iz toga vremena, s kraja 19. stoljeća. Bilo je tamo raznobojnoga sezonskog cvijeća, raznih vrsta ruža, lukovičastog cvijeća, pa grmova, egzotičnog bilja… Na razglednicama se prepoznaju i raznovrsna stabla, kao juke, palme, kanarske datulje, lovor te stabla poput čempresa, borova, crnike, košćele te brijestovi, čak magnolije… Na dva mjesta u parku su bili i bazeni s vodoskocima, vjerojatno od vremena kada je stigla tekuća voda.
Dolaskom na vlast Talijana u perivoju su uređene staze obrubljene kamenom, postavljene su klupe i rasvjeta, a preuređena je i velika vojna cisterna i dana je na javnu uporabu. Sađene su nove vrste cvijeća i stabala, a Talijani su park preimenovali u Parco Regina Elena! Nakon Drugoga svjetskog rata, u kojemu s obzirom na totalno porušeni grad, park začudo nije puno stradao, obnovio se, dobivši i asfaltirane glavne ceste, a dobio je i novo ime Park Vladimira Nazora, a 1968. godine je proglašen spomenikom parkovne arhitekture.
Danas ovaj zadarski park ima 30.218 četvornih metara prostora pod zelenilom, a još i 12.735 četvornih metara staza i puteva. Tamo raste trenutačno 2.300 stabala i oko 470 grmova, živice zauzimaju 480 metara četvornih, a cvjetnjaci 190 metara četvornih. I na kraju recimo da prema vrlo preciznoj evidenciji tvrtke Nasadi, koja brine o kompletnom gradskom zelenilu pa i o ovome parku s impresivnim brojkama, tamo raste točno 116 vrsta biljaka!
